Arheolozi istraživali špilju i otkrili više od 100 prapovijesnih struktura

Tijekom istraživanja špilje Cova Dones u blizini mjesta Millares na istoku Španjolske, arheolozi su naišli na više od stotinu misterioznih formacija koje su, kako se čini, namjerno oblikovali prapovijesni ljudi.

Riječ je o strukturama od stalagmita koje su prapovijesne zajednice lomile, pomicale i organizirale u oblikovane cjeline – svjesno preuređujući prirodni prostor špilje.

Prema riječima tima sa sveučilišta u Alicanteu i Zaragozi, riječ je o jednom od najvažnijih podzemnih otkrića ikad zabilježenih u arheologiji. Po značaju, nalazište se odmah svrstava iza francuske špilje Saint-Marcel.

“Dokazi jasno pokazuju da su prapovijesne zajednice planski prilagođavale špiljski prostor. Ovo nije bila samo prolazna postaja, ovo je bio naseljen, uređen prostor,” poručili su iz istraživačkog tima.

Stručnjaci su uspjeli započeti dataciju struktura zahvaljujući novonastalim slojevima kalcija na prijelomima stalagmita. To im omogućava da s velikom sigurnošću pripišu barem dio aktivnosti prapovijesnim razdobljima. Cilj je u sljedećim fazama preciznije odrediti kada su točno strukture nastale i koliko dugo je špilja bila aktivno korištena.

Iako točna svrha svih oblika još nije razjašnjena, znanstvenici razmatraju mogućnost da su neki imali ritualnu funkciju, dok su drugi možda služili za organizaciju prostora – poput zidova, prolaza ili simboličkih granica.

Cova Dones već poznata po paleolitičkoj umjetnosti

Ovo nije prvo otkriće koje ukazuje na iznimnu važnost špilje Cova Dones. Već 2023. godine objavljena je studija u časopisu Antiquity koja je pokazala da se u toj špilji nalazi najveći poznati skup paleolitičke umjetnosti na istočnoj mediteranskoj obali Iberijskog poluotoka.

Više od 100 crteža i gravura staro je oko 24.000 godina, a prikazuju životinje poput konja, jelena, bizona i košuta. Neke slike nalaze se više od 400 metara od ulaza, no sve zone su lako dostupne – bez potrebe za penjanjem, što dodatno potvrđuje da su bile svakodnevno korištene.

Starost crteža potvrđena je i pomoću ogrebotina špiljskog medvjeda koje se preklapaju s umjetninama. Budući da su ti medvjedi izumrli prije oko 24.000 godina, to pruža jasan vremenski okvir.

Ubrzo nakon otkrića paleolitičkih slika, istraživači su u drugom dijelu špilje – oko 200 metara od ulaza – pronašli i rimsko svetište staro gotovo 2.000 godina. Nađeni su natpisi i novčić rimskog cara Klaudija, što ukazuje na to da je špilja imala važnu ulogu i tijekom Rimskog Carstva, možda i s religijskim značenjem.

Zanimljivo je da velik dio špilje Cova Dones još nije sustavno istražen. Znanstvenici vjeruju da bi buduća iskopavanja mogla otkriti još složenije i starije ostatke ljudske aktivnosti – od ritualnih prostora do nepoznatih oblika umjetnosti i gradnje.