U sjeverozapadnom Maroku, na lokalitetu Kach Kouch, arheolozi su otkrili tragove stalnog naselja iz brončanog doba koji u potpunosti mijenjaju dosadašnje shvaćanje o prošlosti Magreba. Donedavno se vjerovalo da su prva trajna naselja u toj regiji nastala tek dolaskom Feničana oko 800. godine pr. Kr., no novi nalazi dokazuju da su ljudi ovdje živjeli, obrađivali zemlju i uzgajali stoku više od tisuću godina ranije.
Novo istraživanje koje je proveo tim mladih stručnjaka iz Nacionalnog instituta za arheologiju u Maroku donosi dokaze o tri različita razdoblja naseljenosti na ovom području između 2200. i 600. godine pr. Kr. Modernim metodama — uključujući dronove, diferencijalni GPS i 3D modeliranje — znanstvenici su rekonstruirali svakodnevni život i gospodarstvo tih zajednica, otkrivši složenu i samoodrživu kulturu koja je do sada bila potpuno nepoznata.
Najstarije poznato naselje brončanog doba u Magrebu otkriva davne veze s Mediteranom
Najstariji tragovi, koji potječu iz razdoblja između 2200. i 2000. godine pr. Kr., uključuju nekoliko jednostavnih keramičkih ulomaka, kremeni alat i kost goveda, što sugerira da je područje bilo povremeno naseljeno. Nakon kraće stanke, lokalitet Kach Kouch postaje trajno naseljen oko 1300. godine pr. Kr. Njegovi stanovnici živjeli su u kružnim kolibama građenima od drvenih stupova, trske i blata, u stijenama su kopali silose za čuvanje žitarica, a uzgajali su pšenicu, ječam, mahunarke te domaće životinje poput goveda, ovaca, koza i svinja. Procjenjuje se da zajednica nije brojila više od stotinu ljudi, a nalazi upućuju na jednostavno društveno uređenje bez jasnih znakova društvene hijerarhije.
Tijekom iskopavanja pronađen je i najstariji poznati brončani predmet u sjevernoj Africi izvan Egipta — mali metalni ulomak koji potječe iz procesa lijevanja u kalup. U sljedećoj fazi naseljenosti, između 8. i 7. stoljeća prije Krista, zajednica je zadržala osnovne značajke vlastite materijalne kulture, ali je počela usvajati i nove utjecaje kroz kontakte s feničkim kolonijama, poput one u obližnjem Lixusu. U to vrijeme pojavljuju se kvadratne kuće koje kombiniraju lokalne i feničke građevinske tehnike, uzgoj vinove loze i maslina postaje uobičajen, a u svakodnevnu uporabu ulaze i keramički predmeti izrađeni na lončarskom kolu — poput amfora i tanjura.
Oko 600. godine pr. Kr., naselje je napušteno bez tragova nasilja, što upućuje na mirne društvene promjene i moguće preseljenje stanovništva u druga obližnja naselja. Jezik kojim su govorili vjerojatno je bio blizak današnjem amazighe jeziku, koji je dobio pismo tek s dolaskom feničke abecede.
Arheološko otkriće u Maroku jasno pokazuje da Magreb nije bio izoliran ni prazan prostor, kako su to sugerirali stariji kolonijalni pogledi. Naprotiv, regija je bila dio širih mediteranskih, atlantskih i saharskih mreža još u prapovijesno doba. Lokalitet Kach Kouch pruža konkretne dokaze o kulturnoj i gospodarskoj povezanosti te ruši dugogodišnje predrasude o “civiliziranju” Afrike izvana.
Ovi rezultati ne predstavljaju samo znanstveni iskorak u arheologiji već i poziv na reviziju dominantnih narativa o povijesti Afrike. Sjeverozapad kontinenta pokazuje bogatu baštinu koju tek sada počinjemo u potpunosti razumijevati — i priznati.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
