Iako solarne oluje imaju potencijal uništiti našu elektroniku i satelite, postavlja se pitanje mogu li ugroziti i sam život kakvog poznajemo.
Izvor života, ali i potencijal uništenja
Sav život na Zemlji duguje svoje postojanje zračenju naše zvijezde – Sunca. No što se događa kada to zračenje izmakne kontroli, a milijarde tona nabijenog solarnog materijala iznenada se probiju prema nevjerojatnim brzinama? Što se događa kada Zemlju izravno pogodi sunčeva baklja te može li ona biti dovoljno jaka da uništiti život na našem planetu kakav poznajemo?
Odgovori su komplicirani, ali većina se znanstvenika slaže u jednom – naš planet ima prvoklasnu zaštitu! Naime, Zemljino magnetsko polje i izolacijska atmosfera čine nas izuzetno dobro zaštićenima čak i od najsnažnijih prijetnji sa Sunca. Dok solarne oluje mogu utjecati na radarske i radio sustave ili onesposobiti satelite, najštetnije zračenje upija se na nebu mnogo prije nego što dotakne ljudsku kožu.
‘Solar Orbiter’ približava se Suncu više nego ijedna letjelica do sad
Dobro zaštićeni, ali opasnost postoji
„Živimo na planetu s vrlo gustom atmosferom… koja zaustavlja sve štetno zračenje koje nastaje u Sunčevoj baklji,“ rekao je Alex Young iz NASA-e te dodao da čak i najveći i najopasniji događaji za koje znamo unazad 10 000 godina nisu bili dovoljno jaki da oštete atmosferu i tako zaprijete životu kakvog poznajemo.
Ipak, nisu sve solarne baklje bezopasne. Naime, iako Zemljino magnetsko polje sprječava sunčevo zračenje da uništi život na površini, čista elektromagnetska snaga baklje mogla bi poremetiti električne mreže, internetske veze i druge komunikacijske uređaje na Zemlji. Posljedice takvog razvoja bile bi – dakako – katastrofalne za čovječanstvo kao cjelinu. Stručnjaci za svemirsko vrijeme ovu prijetnju shvaćaju ozbiljno i pomno prate Sunce radi potencijalno opasnih aktivnosti – štoviše, NASA uskoro planira lansirati i male satelite čiji bi primarni zadatak bio pratiti solarno vrijeme.
Što su solarne baklje?
Solarne baklje nastaju kada linije sunčevog magnetskog polja postanu zategnute i uvrnute, uzrokujući stvaranje ogromnih oluja elektromagnetske energije. Ove ‘oluje’ mogu na površini Sunca doseći veličine obližnjih planeta, a možemo ih vidjeti kao hladne, tamne mrlje poznate kao sunčeve pjege. Oko sunčevih pjega, ogromne vitice linija magnetskog polja uvijaju se, motaju i ponekad pucaju, stvarajući snažne bljeskove energije ili sunčeve baklje.
Većina energije solarne baklje zrači kao ultraljubičasto i rendgensko svjetlo. Međutim, intenzivna energija baklje također može zagrijati obližnji plin u sunčevoj atmosferi, lansirajući goleme ‘grude’ nabijenih čestica poznate kao koronalno izbacivanje mase (CME). Ako se plamteća sunčeva pjega nađe okrenuta prema Zemlji, tada svi CME-ovi koji nastanu eksplodiraju ravno prema nama i obično dosegnu naš planet za period od između 15 sati i nekoliko dana.
Koronalno izbacivanje mase – zapravo česta pojava
Bez obzira jeste li čuli za CME, vjerojatno ste ih proživjeli na stotine. Naime, Sunce ‘izbacuje’ masu veoma često, a period varira od jednom tjedno pa sve do nekoliko puta dnevno, ovisno o tome gdje se nalazimo u 11-godišnjem ciklusu sunčeve aktivnosti. Većina CME-a, zahvaljujući našem snažnom magnetskom polju, prođe potpuno nezamijećeno.
Međutim potencijalni problem predstavljaju ona najveća koronalna izbacivanja mase koji mogu dovesti do potpunog komprimiranja magnetskog polja našeg planeta. Rezultat ove pojave poznat je kao geomagnetska oluja (koja se javlja i na drugim planetima, ne samo Zemlji). Usred ovih događaja molekule i atomi u našoj magnetosferi postaju električki nabijeni, stvarajući efekte koji se mogu vidjeti diljem svijeta.
Tijekom najvećih oluja polarna svjetlost – učestala blizu polova – može se vidjeti čak i do prostora blizu ekvatora. Nabijene čestice mogu dovesti do radio i radarskog zatamnjenja na globalnoj razini, a električne mreže mogu postati preopterećene i izgubiti snagu. Neki stručnjaci strahuju da bi dovoljno velik CME mogao pokrenuti internetsku apokalipsu preopterećujući podvodne internetske kabele i ostavljajući dijelove svijeta bez pristupa webu tjednima ili mjesecima.
Fantomska prijetnja
Čak ni najsnažnija geomagnetska oluja u zabilježenoj povijesti – Carringtonov događaj iz 1859. godine – nije imala zamjetan utjecaj na zdravlje ljudi ili drugog života na Zemlji. Ipak, staknut će oni koji vole istaknuti pesimističniju stranu, čovječanstvo tada nije ovisilo o tehnologiji niti približno kao danas te mnogi stručnjaci raspravljaju o tome koje bi bile implikacije ako događaj istog intenziteta pogodi planet danas.
NASA lansira satelit za proučavanje solarnog vjetra
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
