Jedan od Jupiterovih najpoznatijih mjeseca Europa, vjerojatno sadrži podvodni snijeg.
Ledene ploče na Europi imaju manji salinitet nego što se dosad mislilo
Podvodni snijeg koji se stvara u oceanu Europe vjerojatno lebdi prema gore zbog gustoće, taložeći se tik do ledene ljuske. Novo istraživanje objavljeno ovaj mjesec u znanstvenom časopisu Astrobiology, otkrila je da europska ledena kora djelomično sadrži ono što se ponekad naziva “frazil” ledom. Naime, riječ je o pahuljastim nakupinama ledenih kristala koji se također nakupljaju ispod ledenih ploča na Zemlji. Ovaj frazil led sadrži tek dio soli koja se nalazi u drugom ledu, što sugerira da bi Europine ledene ploče mogle biti nešto manje slane nego što se dosad vjerovalo.
“Kada istražujemo Europu, zanima nas salinitet i sastav oceana, jer je to jedna od stvari koja će utjecati na njegovu potencijalnu nastanjivost ili čak na vrstu života koji bi tamo mogao živjeti”, navodi glavna autorica istraživanja Natalie Wolfenbarger , diplomirani student istraživač na Institutu za geofiziku Sveučilišta u Teksasu.
Europa ima dvostruko više vode od Zemlje
Europa je jedan od najzanimljivih objekata za astrobiologe jer njezin ocean, skriven ispod 15-25 kilometara ledene kore, sadrži gotovo dvostruko više vode od Zemljine oceana. Pretpostavlja se da je Europin ocean dubok između 60 i 150 kilometara, a povrh svega toga, veličina Europe je samo 25% Zemljine. Ovaj prirodni satelit Jupitera smatra se jednim od rijetkih mjesta u našem Sunčevom sustavu na kojem je moguć potencijalan život.
NASA-in orbiter, prikladno nazvan Europa Clipper, prema planu bi trebao biti lansiran u listopadu 2024., a cilj misije bit će istražiti je li Europa prikladno mjesto za život. Znanstvenici sa Sveučilišta Texas u Austinu vode razvoj radarskog instrumenta Europa Clipper za prodiranje u led, koji će također zaviriti u ledenu koru i ocean odmah ispod nje.
NASA započinje sastavljanje letjelice Europa Clipper
Sastav ledene kore Europe
Istraživači žele razumjeti strukturu ledene ploče na Europi. U sklopu tog napora, okrenuli su se sličnimpodručjima na Zemlji, ispitujući načine na koje se led formira ispod ledenog pokrivača Antarktike. Jedan oblik, kongelacijski led, raste s površine ledene ploče, a drugi, frazil led, formira se u hladnoj morskoj vodi i lebdi poput pahuljica snijega samo obrnuto (odnosno prema gore), da bi na kraju ostao zarobljen ispod ploče.
Ono što također povezuje Europu i Antarktiku jest činjenica da se temperatura ne mijenja mnogo kako se ide u dubinu. Frazil led se često javlja upravo u takvim uvjetima, a lako ga je pronaći i na mjestima gdje postoje pukotine u ledu ili je led zbog nekog razloga tanak. Uzevši u obzir da je frazil led možda češći na Europi nego što smo mislili, to uvelike mijenja sastav njene ledene kore jer frazil led sadrži tek 0,1 % soli morske vode iz koje je nastao, za razliku od kongelacijskog leda koji sadrži preko 10 % iste.
“Ovaj rad otvara čitav niz novih mogućnosti za razmišljanje o oceanskim svjetovima i načinu na koji oni funkcioniraju”, izjavio je Steve Vance, istraživač u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon (JPL), koji nije bio uključen u studiju. “To će uvelike odrediti na koji ćemo način pripremiti Europa Clipperovu analizu leda.”
Ispod Antarktike otkriven ‘skriveni živi svijet’
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.