kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Svemir
  • /
  • Spektakularna snimka leta iznad Jupiterovog mjeseca Europa
Svemir

Spektakularna snimka leta iznad Jupiterovog mjeseca Europa

objavljeno

Pogledajte nesvakidašnji video koji prikazuje površinu Jupiterovog mjeseca Europe.

Nedavno obrađeni podaci s NASA-ine letjelice Galileo omogućili su stvaranje video sekvenci leta iznad Jupiterova satelita Europe.

Europa je šesti Jupiterov prirodni satelit i najmanji od četiri galilejska satelita.

Otkrio ga je čuveni Galileo 1610. Godine, a naziv je dobio po Europi, majci kretskog kralja Minosa i ljubavnici Zeusa.

NASA / JPL-CALTECH / KEVIN M. GILL NASA / JPL-CALTECH / KEVIN M. GILL

Nešto manja od Zemljinog Mjeseca, Europa se sastoji uglavnom od silikata, a njezina je kora ledena. U jezgri se najvjerojatnije nalazi željezo i nikal.

Ima slabu atmosferu koja se sastoji od više plinova, među ostalim i kisika. Njegova je površina prepuna pukotina i brazda, dok su krateri relativno rijetki.

Površina mu je glađa od bilo kojeg poznatog objekta u Sunčevom sustavu. Europa je daleko od Zemlje, ali NASA-ina svemirska letjelica Galileo omogućila nam je izvanredan pogled u ovaj prekrasni mjesec.


Ali Europa nije samo lijepa. Moguće je da se na ovom mjesecu nalaze i primitivni vanzemaljski oblici života.

Astronomi pretpostavljaju da se ispod površine Europe nalazi ocean koji ispunjava uvjete potrebne za poznate nam oblike života.

Zadivljujući pogled

U videozapisu, koji je objavio Kevin M. Gill, stručnjak za obradu slika u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon možemo vidjeti nisko prelijetanje Jupiterovog mjeseca Europa. Videozapis je rađen uz pomoć novih podataka s NASA-ine letjelice Galileo, kombinirajući slike visoke i niske razlučivosti snimljene između 1996. i 1998.

Video nudi nesvakidašnji pogled na bezbroj pukotina koje čine mjesečevu površinu.

Drugi video prikazuje let između sjevernog i južnog pola.

Obrađen je pomoću nefiltriranih slika Europe koje je snimila svemirska letjelica Galileo između 31. svibnja 1998. i 26. rujna 1998.

Karta prikazuje 234.349 metara po pikselu.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.


Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.