James Webb snimio je do sada ‘najdublju sliku svemira’. Očekuje se da će prva slika svemira u punoj rezoluciji biti otkrivena 12. srpnja 2022. godine.
Slika koja je produkt ‘okolnosti’
Senzor za fino navođenje (Fine Guidance Sensor, tj. FGS) svemirskog teleskopa Webb pružio je prve uvide u ono što nas čeka 12. srpnja u prvoj slici potpuno operativnog novog NASA-inog teleskopa. Unatoč njegovoj sposobnosti snimanja slika primarni cilj FGS-a je omogućiti precizna znanstvena mjerenja i precizno usmjeravanje slika. Slike snimljene FGS-om rijetko se čuvaju budući da ograničenja propusnosti između Zemlje i Langangeove točke 2 (na kojoj Webb orbitira) ograničavaju istovremeni prijenos podataka s više instrumenata.
Dok je tim u svibnju provodio test stabilnosti, palo im je na pamet da mogu nastaviti snimati slike jer je propusnost bila dostupna. Kao rezultat ovoga inženjerskog testa nastale su slike grube kvalitete. Što se podataka tiče, oni nisu optimizirani za znanstveno promatranje, već su snimljeni kao nagovještaj Webbote snage te kako bi znanstvenici vidjeli koliko dobro teleskop može ostati fokusiran.
Nova slika
Budući da su segmenti Webbovog zrcala šesterostrani, svijetle zvijezde na slikama karakteriziraju dugi, oštri vrhovi difrakcije. Kao rezultat toga, gotovo cijela pozadina se sastoji od galaksija iza zvijezda. Rezultat 72 ekspozicije tijekom 32 sata jedna je od najdubljih slika svemira ikada snimljenih. Za razliku od drugih znanstvenih instrumenata, FGS ne koristi filtere u boji kada je širom otvoren. To, nažalost, znači da ne možemo analizirati starost galaksija snimljenih na ovoj slici. Ipak, FGS ima i svoje prednosti – može snimiti zapanjujuće slike čak i tijekom neplaniranog testa.
Za razliku od slika pune rezolucije koje će biti objavljene 12. srpnja, ova slika nije stvorena sa znanstvenim ishodom na umu. Međutim, prema najavi NASA-inog administratora Billa Nelsona te će slike uključivati najdublju sliku svemira ikada snimljenu.
Kao i kod drugih Webb inženjerskih slika FGS slika je obojena u crvenkastu shemu boja. Osim toga, ove ekspozicije nisu bile ometene nikakvim titranjima koja se događaju kada se teleskop malo pomakne između svake ekspozicije. Na posljednjoj fotografiji središta svijetlih zvijezda izgledaju crna zbog zasićenja Webbovih detektora. Međutim, pri hvatanju središta različitih piksela unutar detektora kamere orijentacija teleskopa nije se mijenjala s ekspozicijama.
Važnost testiranja
Cilj testiranja bio je ispitati sposobnost da teleskop ‘kontrolira’ vrtnju zvijezde u ovom inženjerskom testu – tj. jednostavnije rečeno, njegova sposobnost da se ‘otkotrlja’ na jednu stranu poput aviona. Prema Jane Rigby, Webbovoj operativnoj znanstvenici pri NASA-i, taj je test proizveo sliku koja pokreće maštu znanstvenika – „Najslabije točke na ovoj slici su upravo one vrste slabih galaksija koje će Webb proučavati u svojoj prvoj godini znanstvenih operacija.“
Webb će konačno 12. srpnja otkriti sliku koja je nastala na temelju sva četiri znanstvena instrumenta. Webb će se priton koristiti senzorom za precizno ciljanje za procjenu svakog opažanja. U mjesecima prije i nakon prvih pravih znanstvenih promatranja u lipnju, FGS će osigurati da svako Webbovo promatranje bude precizno. Ovo će osigurati da Webb napravi revolucionarna otkrića o zvijezdama, egzoplanetima, galaksijama, pa čak i pokretnim ciljevima u našem Sunčevom sustavu.
Top 10 stvari koje biste trebali znati o James Webb svemirskom teleskopu
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
