kozmos.hr
Jeste li znali?

Nedaleko od drevnih egipatskih piramida nalazi se milijunima godina stara Dolina kitova 

Wadi El Hitam, Dolina kitova u Egiptu. Izvor slike: Wikimedia Commons / CC BY-SA 4.0.
objavljeno

Riznica povijesnog blaga s kojom mnogi nisu upoznati

Iako je Egipat poznat po svojim piramidama, postoje mnoga druga nalazišta širom Egipta koja su jednako zapanjujuća i važna. Jedno takvo mjesto je i Wadi El Hitan, također poznato kao Dolina kitova. Vrlo vjerojatno nikad niste čuli za njega.

Naš planet je fascinantan. Gdje god pogledamo nailazimo na mjesta koja nas obaraju s nogu, bila to prirodna čuda ili ljudske tvorevine iz prošlosti.

Držim Egipat veoma blizu svog srca. Iako sam rođen daleko od Egipta, njegova me povijest fascinirala još u djetinjstvu tijekom odrastanja u Europi i Americi. Egipat me očarava iz više razloga.

Iako sam u potpunosti i duboko zaljubljen u piramide, sve u vezi Egipta me privlači: njegova kultura, kuhinja, gradovi, kao da sam nekada u prošlosti u drugom životu, živio ovdje, u zemlji faraona.

Od svih drevnih mjesta u Egiptu, piramide – osobito one iz Gize – me najviše intrigiraju. Ako bi pitali bilo kojeg svjetskog putnika koje je drevno nalazište ostavilo najviše utisaka na njega ili nju, „piramide iz Gize“ će vrlo vjerojatno biti odgovor dobrog dijela ispitanika.

No Egipat je mnogo više od „Velikih piramida Četvrte dinastije“.

Najveće i najimpresivnije egipatske piramide izgrađene su tijekom tri generacije, počevši od Snofrua, utemeljitelja Četvrte dinastije kojemu se pripisuju tri piramide: Meidumska, Savijena i Crvena u Dašuru. Kufuu, Snofruovom sinu, pridaju se zasluge za najveću i najzanimljiviju piramidu, a Snofruovom unuk, kralju Kefrenu, za drugu najveću piramidu iz Gize.

Iako je Menakura koristio višetonske blokove u konstrukciji, kada pričamo o obujmu njegova je piramida još manja od prve egipatske piramide, Džozerove Stepenaste kod Sakare.

Mnogi drugi lokaliteti u Egiptu ostavili su ogroman trag u povijesti i gdje god gledamo, bio to Donji i Gornji Egipat, nailazimo na brojna mjesta vrijedna proučavanja.

Osim mnogih građevina drevnog svijeta, postoje i hvalevrijedna prirodna čuda u Egiptu. Rijeka Nil je očito jedno od najimpresivnijih, tako da ako mislite putovati u Egipat, svakako bukirajte plovidbu niz tu rijeku.

Nedaleko od piramida iz Gize, postoji nalazište Wadi El Hitan. Puno ljudi nije upoznato s njim usprkos njegovom značaju.

Tamo nema piramida i otkopanih izgubljenih gradova, no Wadi El Hitan je svejedno zanimljivo drevno mjesto koje nam je pripremila priroda. Tamo možemo naći brojne kosture prahistorijskih životinja koji leže zakopani ispod pijeska.

Ovo mjesto zove se Dolina kitova jer su istraživači tamo otkrili hrpu praživotinjskih kostura.

UNESCO je 2005. Proglasio ovo mjesto dijelom svjetske baštine zbog odlično očuvanih skeleta koji su poput vremenske kapsule. Oni govore o vremenu kada su egipatski pijesci bili prekriveni masivnim oceanom punim morskih zvijeri.

Tamo, u Wadi El Hitanu, istraživači su iskopali fosile koji pripadaju najranijim oblicima kitova – Archaeoceti (davno izumrli red kitova).

Ova masivna bića plivala su prije 40 milijuna godina u dubokim vodama Tetiskog oceana, morske mase koja je postojala prije Mezozoika između drevnih kontinenata Laurazije i Gondvane. Unutar ovog velikog oceana, ove prahistorijske životinje živjele su, lovile i množile se.

Velika količina fosila iskopana je na tom mjestu, a jedan fosil je čak 15,2 metra dugačak; prahistorijska zvijer sa glomaznom vilicom i oštrim zubima, izgledala je kao ništa što smo dosad mogli vidjeti.

Ove životinje evoluirale su, živjele, umrle i naposljetku tonule na dno prahistorijskog oceana gdje su njihovi skeleti zakopani ispod Zemljinih drevnih pijesaka.

Milijuni godina su prošli, Zemlja se promijenila, kontinenti su otplutali, vrste došle i otišle. Fosili su ostali zakopani, a fin zaštitni sediment je pomogao da ostanu prezervirani milijunima godina.

Ocean se povukao, a Zemljini kontinenti promijenili, fosili drevnih kitova ostali su na površini gdje ih je zaštitio milijunima godina akumuliran pijesak.

Tijekom ovog vremena, Zemljina kora razbijala je Indiju o Aziju, praveći tako slavne Himalaje.

Ali značaj ovog mjesta ne leži u kvaliteti ili kvantiteti fosila; istraživači su otkrili da važnost Wadi El Hitana počiva na činjenici da se radi o svjedoku najveće evolucijske misterije kitova; izgledu vrste koji nalikuje sisavcima zbog prijašnjeg života na kopnu.

Uz brojne kosture prahistorijskih kitova, iskopavanja na lokalitetu otkrila su postojanje fosila drugih prahistorijskih životinja poput morskih pasa, pilana, kornjača i krokodila. Ovaj raznoliki ekosustav pomogao je znanstvenicima da točno rekonstruiraju okoliš koji je postojao na tom mjestu prije više milijuna godina. Fosili na ovom nalazištu dopuštaju znanstvenicima da škicnu u primitivne aspekte zubne i lubanjske strukture drevnih životinja.

To znači u esenciji, da je Wadi El Hitan raznolika arhiva fosila. Pored toga, mjesto je jedinstveno jer premašuje po količini i kvaliteti fosila, druge slične lokalitete širom svijeta. Najbolje očuvani primjeri fosila iz Wadi El Hitana su ujedno i najvažniji; Archaeoceti – koji pomažu znanstvenicima da bolje razumiju evoluciju kitova.

Što se tiče starosti nalazišta, istraživači kažu da uzorci iz Wadi El Hitana sugeriraju pripadnost Srednjem Eocenu. Fosili se prostiru na pustinjskoj površini od preko 200 km2.

Odlična očuvanost fosila je djelomično zbog činjenice da većina ljudi nije bila u stanju ići tako daleko u pustinju i tražiti ih. Prema procjenama, ne više od 2000 turista putuje u Wadi El Hitan svake godine. U usporedbi s pred-COVID vremenima, piramide iz Gize imale su gotovo 15 milijuna posjetitelja svake godine.

10 stvari koje vjerojatno niste znali o velikoj sfingi

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.