kozmos.hr
Jeste li znali?

10 stvari koje vjerojatno niste znali o velikoj sfingi

Sfinga. Izvor slike: Depositphotos.com.
objavljeno

Velika sfinga u Gizi više je od pukog simbola drevnog ili modernog Egipta. Ona je utjelovljenje antike i misterije, ‘glavom i bradom’.

Od svih spomenika na Zemlji, niti jedan nije upečatljiv, čaroban i misteriozan poput Velike sfinge u Gizi. Ova drevna statua, isklesana prije 4400 godina, utjelovljenje je misterije.

Ne možemo pisati o egipatskim piramidama, posebice prvoj i drugoj iz Gize, bez da spomenemo ovu masivnu skulpturu. Velika sfinga je, bez sumnje, jedan od najpoznatijih drevnih spomenika na Zemlji i gotovo da nema osobe u civiliziranom svijetu koja nije upoznata s njenim oblikom i karakteristikama.

Velika sfinga je čuvar piramida. Ona je čuvala ogromne kamene spomenike tisućama godina. Ne postoji ništa tako drevno i veliko poput Velike sfinge. To čini ovu vapnenu statuu sinonimom za misteriju.

Iznova i iznova zakopavana

Iako je postojala tisućama godina, Velika sfinga ostala je zakopana ispod egipatskog zlatnog pijeska sve do 1926. Njezin vrat postao je vidljiv tek kad su stručnjaci započeli iskapanja. Kroz svoju dugu povijest Sfinga je bila otkopavana i zakopavana nebrojeno puta.

Ne spominje se u pisanim izvorima iz vremena Kefrenove vladavine

Ne postoji zapisi koji datiraju unazad preko 4400 godina – niti zapisi iz Kefrenovog ili Kufuovog vremena – a da spominju Veliku sfingu, njezinu svrhu ili preciznu starost. Usprkos tome, u današnje vrijeme brojni arheolozi uvjereni su da je Sfinga, slobodna od pijeska i bez tragova erozije, bila isklesana tijekom vladavine Kefrena, kralja kojem se pripisuje gradnja druge najveće piramide u Gizi.

Unatoč nedostatku podataka koji datiraju u taj period, egiptolozi poput Fakhrya, Lehnera i Vernera smatraju, bez tračka sumnje, da je Sfinga dio Kefrenovog piramidalnog kompleksa. Prema njima, Sfinga je unikatna značajka i niti jedan od ostalih faraona u egipatskoj povijesti nije izradio spomenik te vrste.

Urezana za Kefrena?

Porijeklo Sfinge, prema stručnjacima, može se povući u vrijeme konstrukcije Kefrenove piramide. Eksperti vjeruju da je Sfinga rezultat „slučajnog“ kipa, odnosno da je izrezbarena od preostalog viška vapnenih blokova izvađenih iz kamenoloma za izgradnju piramide.

Sfinga je orijentirana prema izlazećem Suncu. Njezina je forma jednostavna, ali veličanstvena. Egiptolozi vjeruju da je Sfinga urezana po uzoru na Kefrenovo lice, unatoč manjku dokaza koji podupiru tu tezu.

Pogled na Veliku sfingu i Veliku piramidu u pozadini. Izvor: Hippolyte Bechard.

Uklesana, a ne izgrađena

Sfinga zauzima velik, kameni amfiteatar na istočnom rubu platoa. Ovaj plato bio je kamenolom u antičkim vremenima, a kamenje se koristilo za gradnju hramova, piramida i privatnih mastaba. Najbolji kamen bio je vađen tako da je ostavljao prostor za veliku masu materijala da leži pored doline hramova. Ta masa je narušavala pogled na drugu piramidu i cijeli prizor nije bio ugodan oku.

Graditelji su tako bili ostavljeni s dvije opcije: ili maknuti vapnenac ili ga oblikovati. Možda je, kako otkriva Fakhry, prirodni oblik vapna otprilike odgovarao sjedećem lavu što je dalo ideju kraljevskom arhitektu da preoblikuje vapnenac umjesto da ga u potpunosti makne.

Velika sfinga je postupno iz vizualizacije prerasla u realnost. Kako je točno izgledala u originalu ostaje misterija jer ne postoje ilustracije masivne vapnene skulpture iz vremena vladavine Kefrena.

Popravljana još u drevnim vremena

Sfinga je izvorno izrađena od živog vapna bez dodatne zidarske obrade. Unatoč tome, zbog mekoće kamena, njene šape i tijelo su s vremenom erodirale. Pijesak je značajno doprinio eroziji spomenika. S vremena na vrijeme, Sfinga je bila popravljana i restaurirana.

Arheolozi će skenirati Veliku piramidu u Gizi pomoću kozmičkih zraka

Ne postoji konsenzus oko pretpostavke Kefren = Sfinga

Iako su neki eksperti uvjereni da je Sfinga isklesana tijekom Kefrenovog perioda te da predstavlja kralja, neki od prvih stručnjaka koji su proučavali, katalogizirali i istraživali ovaj drevni spomenik bili su sigurni da Sfinga datira iz perioda prije Četvrte dinastije.

Misteriju koja okružuje Sfingu vjerojatno je najbolje opisao Selim Hassan, koji je 1949. iskapao Sfingu i istraživao njeno porijeklo. U njegovoj knjizi Sfinga: njena povijest u svijetlu nedavnih iskapanja, Hassan je otkrio:

„Kad se sve stvari uzmu u obzir, čini se da moramo dati zasluge za izgradnju, jednog od najljepših kipova na svijetu, Kefrenu, ali uvijek sa jasnom rezervom: ne postoji niti jedan paralelni zapis koji povezuje Sfingu i Kefrena; koliko god to bila smislena poveznica, moramo tretirati dokaze kao posredne sve dok neka sretna arheološka ruka ne otkrije definitivan zapis o izgradnji Sfinge.“

Osim lokacije Sfinge, jedino što ju povezuje s Kefrenom je dioritska statua koja je otkopana ispod ruševina u Dolini hramova, i reljefni stup podignut 1388 prije Krista za vrijeme Tutmozisa IV koji spominje Kefrena.

„…koju donosimo za njega: volovi … i mlado povrće; i dajmo hvalu Venoferu … Kaf… statua izrađena za Atum-Hor-em-Aketa…“

Glava Sfinge izbliza. Izvor slike: Shutterstock.
Glava Sfinge izbliza. Izvor slike: Shutterstock.

Flinders Petrie napisao je 1883.;

“Datacija Granitnog hrama (Dolina hramova) je dosta precizno stavljena u period koji prethodi Četvrtoj dinastiji i bilo bi gotovo suludo osporavati tu točku.”

Pertrie je vjerovao da Velika sfinga i hramovi vezani uz nju datiraju iz perioda prije Četvrte dinastije, odnosno prije vladavine Kefrena, Kufua i Menkaure.

No, čini se da je egiptolog Miroslav Verner najbolje opisao Sfingu i njezinu važnost:

„Velika Sfinga u Gizi više je od običnog simbola drevnog i modernog Egipta. To je utjelovljenje antike i misterija sama. Stoljećima je palila maštu pjesnika i znanstvenika, avanturista i putnika. Iako je često bila mjerena, opisana, istraživana sa najmodernijim znanstveno tehničkim sredstvima te raspravljana na specijalnim znanstvenim konferencijama, fundamentalna pitanja u vezi nje ostala su neriješena: tko ju je sagradio, kada i zašto? (234) “

Ako se ne nalazi unutar utaborene paradigme, radi se o neutemeljenoj teoriji

Postoje neki pomalo striktni akademski pogledi na Veliku sfingu koji nam govore da sve što nije vezano uz Kefrena, piramide i četvrtu dinastiju, predstavlja teorije s ‘ruba’. Kao takva, teorija Orion konstelacije koju su pretpostavili Hancock i Bauval, uopće ne ulazi u obzir u određenim krugovima. Ova teorija sugerira da su piramide iz Gize, kao i Velika sfinga, sagrađene bar 10 500 godina prije Krista, i da njihove lokacije imitiraju pozicije zviježđa i konstelacija (Orion – piramide, Leo – Sfinga).

Jako je stara

Kao što sam već objasnio u prethodnim člancima, Sfinga je jako, jako stara. Već drevnim Egipćanima koji su živjeli za vrijeme kralja Tuta, Sfinga je bila ostatak drevnih vremena. Ustvari, toliko je drevna da je prvi dokumentirani pokušaj iskapanja datiran prije 3400 godina, kad je mlad čovjek po imenu Tutmozis IV, skupio ljude i nakon puno truda uspio iskopati njene šape.

Nakon što je iskopao dio Sfinge, Tutmozis IV stavio je granitnu ploču poznatu kao Sanjiva ploča između šapa.

Ramzes II Veliki također je provodio iskapanja oko 1213 prije Krista.

Izvor slike: Shutterstock.
Izvor slike: Shutterstock.

Nos i brada Sfinge

Većina ljudi vjeruje da je Napoleon odgovoran za uništenje nosa Velike sfinge, no to nije slučaj. Crteži Sfinge koje je izradio Frederic Louis Norden 1757 pokazuje da je nos Sfinge već tada bio uništen.

Arapski povjesničar Al-Maqrizi razrješava ovu misteriju. U 15. Stoljeću, zapisao je da je za gubitak nosa Sfinge odgovoran čovjek po imenu Muhammed Sa’im al-Dahr, koji je unakazio Sfingu ikonoklastičkim činom.

Uz to što nema nos, Sfingi također nedostaje i brada. Dio vapnene brade Sfinge nalazi se u British Museum-u. Ne znamo je li Sfinga imala bradu u originalu ili je to bio kasniji dodatak.

Šareno obojana

Iako je Sfinga danas miljama daleko od svog izgleda u drevnim vremenima, egiptolozi vjeruju da je u davnoj prošlosti bila obojana šarenim redovima jarkih boja.

Analiza drevne statue pokazuje rezidualni crveni pigment na glavi Sfinge. Istraživači su također našli tragove žute i plave boje na tijelu Sfinge.

Top 10 zanimljivosti o Džozerovoj piramidi

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

Ahmed Fakhry, the Pyramids / Selim Hassan, The Sphinx: Its history in the light of recent excavations

Miroslav Verner, The Pyramids: The Mystery, Culture, and Science of Egypt’s Great Monuments

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.