Mars je zaista fascinantan planet. Iako smo dugo mislili da je pust i mrtav, kroz razne misije u zadnjih deset godina ispalo je da to nije nužno tako. Zahvaljujući misijama kao što su InsSight, Perseverence, Curiosity, Odyssey i mnoge druge, sada počinjemo shvaćati Marsovu pravu narav.
Podaci koje je prikupila NASA-ina letjelica Odyssey već otkriva neke Marsove tajne. Na primjer, oni će nam možda sada konačno objasniti zašto se na nagibima na Marsu javljaju lavine prašine, te zašto je marsovski mraz nevidljiv golom oku.
Promatranje Marsa
Ranije ove godine, NASA-in marsovski orbiter Odyssey fotografirao je površinu Marsa u zoru, nakon čega su znanstvenici ostali pomalo zbunjeni. Dok su promatrali površinu na vidljivom djelu svjetlosnog spektra, tj. svjetlost vidljivu ljudskom oku, posvjedočili su čudnom plavo-bjelkastom jutru koje je nastajalo izlaskom Sunca. U tom trenu, htjeli su vidjeti što se tu još nalazi, pa su uključili Odysseyjevu toplinsku kameru i uočili da je ledeni pokrov koji je činio jutro takvim prisutan čak i tamo gdje nije vidljiv. To je bila zagonetka koju je valjalo riješiti.
U ovo slučaju, očito se radilo o sloju leda koji se formirao po noći i koji se uglavnom sastoji od ugljikovog dioksida. Radi se, dakle, o suhom ledu, koji se na Marsu javlja umjesto vodenog leda. Misterij koji je trebalo odgonetnuti je zašto je taj suhi led bio vidljiv u nekim regijama ali nevidljiv u drugima.
Rješavanje zagonetke
Rad objavljen u Časopisu za geofizička istraživanja: Planeti možda može ponuditi odgovor. Stručnjaci su ponudili objašnjenje koje bi ujedno moglo i objasniti zašto lavine prašine koje svakodnevno mijenjaju planet nastaju nakon izlaska sunca.
Marsova rijetka atmosfera (samo 1% gustoće Zemljine) omogućava Suncu da brzo zagrije mraz koji se nakupi preko noći. Unutar samo nekoliko minuta, suhi se led istopi u atmosferu umjesto da se otopi. Lucas Lange, jedan od autora rada, prvi je uočio hladni temperaturni ‘potpis’ u područjima na površini planeta u kojima se golim okom ne vidi ništa. Izvor te hladnoće nalazio se samo nekoliko mikrometara ispod površine.
„Prva pomisao bila nam je da je led zakopan ispod površine tamo“, kaže Lange u članku za NASA-u. „Suhi led je sveprisutan na Marsovim polovima, ali sada smo promatrali područja bliže njegovom ekvatoru, gdje je u principu previše toplo da bi se on formirao“, nadodao je.
Prljavi mraz
U svojoj studiji, istraživači objašnjavaju da je ono što se vidi zapravo „prljavi mraz“—mješavina suhog leda s česticama prašine koja se golom oku ne razlikuje od obične prašine, ali koja je infracrvenoj kameri itekako vidljiva zbog svoje hladnoće. Zbog ovog zaključka znanstvenici sumnjaju da je prljavi mraz također odgovoran za tamne mrlje koje uočavamo na nagibima na planetu.
Znamo da su te mrlje rezultat lavina prašine, i da te lavine izmjenjuju Marsove planinske lance. One vjerojatno liče na svojevrsne rijeke prašine koje se spuštaju s planina na planetu, i iza njih na nagibima ostaju nakupine mekanog materijala nastalog erozijom. Kroz nekoliko sati, taj razrovan materijal bude otpuhan, i iza njega na kraju ostane vidljiv tamniji sloj koji se nalazio ispod njega.
Te tamne mrlje drukčije su od ranije poznatih tragova na nagibima (engl. slope lineae), koji traju tjednima a ne satima, i koji se ponavljaju svake godine na istim mjestima. Njih uzrokuju veća kretanja pijeska po površini, a ne ove brze ‘rijeke’ prašine. Autori sada u studiji otkrivaju da su mrlje učestalije u područjima u kojima se po noći nakuplja suhi led, i da zbog toga vjeruju da njih uzrokuje upravo mraz koji isparava. Naime, čini se on isparavanjem stvara taman dovoljno pritiska da se čestice prašine rasklimaju i pretvore u lavinu koja kasnije stvori mrlje.
Misija Odyssey
Mars Odyssey najstarija je konstantno operativna svemirska letjelica u orbiti nekog planeta koji nije Zemlja. Ona kruži oko tog planeta još od listopada 2001. Primarna joj je zadaća proučavati Marsov okoliš i slati na Zemlju ključne informacije o mogućim opasnostima za buduće istraživače Marsa.
Također joj je cilj i mapirati Marsov kemijski i mineralni sastav, te probati uočiti dokaze o prošloj ili sadašnjoj prisutnosti vode ili o vulkanskoj aktivnosti na površini Marsa.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Petričević, Ivan. „The Curious Case Of Mars’ Disappearing Frosty Terrain“. Curiosmos, 2022. https://curiosmos.com/the-curious-case-of-mars-disappearing-frosty-terrain/ (6.5.2022.).
Lange, L. u S. Piqueux, „Gardening of the Martian Regolith by Diurnal CO2 Frost and the Formation of Slope Streaks“. Journal of Geophysical Research: Planets, vol. 127, br. 4, ožujak 2022. https://doi.org/10.1029/2021JE006988 (6.5.2022.).
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
Zaljubljenik u astronomiju od malih nogu. Diplomirani anglist. U slobodno vrijeme vjerojatno s frendovima u obližnjem kafiću. U paralelnom svemiru sam nešto od sljedećeg: pomorac, fizičar, astronaut, pisac, željezničar.
