Astronomi vjeruju da bi u Sunčevom sustavu moglo biti na milijune međuzvjezdanih objekata unatoč činjenici da su do sada viđena samo dva.
Astronomi iz Centra za astrofiziku na Harvard i Smithsonian institucijama (CfA) predstavljaju nove izračune koji pokazuju da bi Oortov oblak mogao imati više međuzvjezdanih objekata nego objekata koji pripadaju našem Sunčevom sustavu. Ova kontroverzna teorija protivi se svim tradicionalnim shvaćanjima formiranja planetarnog sustava.
Nova teorija: U Oortovom oblaku moglo bi biti više međuzvjezdanih objekata nego objekata koji su nastali u Sunčevom sustavu
Prvi međuzvjezdani komet
Prije nekoliko godina astronomi su otkrili prvi međuzvjezdani komet – 2I/Borisov, a od tada su znanstvenici pokušavali utvrditi približan broj međuzvjezdanih objekata u Sunčevom sustavu.
Avi Loeb
Harvardski astrofizičar, profesor Avi Loeb i njegov štićenik Amir Siraj više puta su objavili prilično hrabra i istaknuta djela. Možemo se prisjetiti njihove pretpostavke o podrijetlu udaljenih objekata u Oortovom oblaku-hipotetičkom području na periferiji Sunčevog sustava, odakle s vremena na vrijeme do nas dolete dugogodišnje komete. Prema verziji koju su iznijeli Loeb i Siraj, to mogu biti ostaci druge zvijezde koja je nekad postojala, “blizanca” Sunca.
Vrste objekata
Do sada su stručnjaci logično vjerovali da bi u našem Olartovom sustavu u Oortovom oblaku trebalo biti formirano znatno više objekata nego međuzvjezdanih posjetitelja.
Nova teorija
Novi članak objavljen je u mjesečnim obavijestima Royal Astronomical Society: Letters. U njoj znanstvenici razmatraju alternativnu opciju. Većina objekata u Oortovom oblaku mogla bi biti međuzvjezdanog podrijetla, na što ukazuje i nedavno promatranje prvog takvog kometa, 2I / Borisov.
Proračuni
Znanstvenici primjećuju da proračuni napravljeni uz pomoć studija kometa 2I / Borisov sadrže značajne netočnosti. Ipak, čini se da međuzvjezdani posjetitelji dominiraju objektima koji su prirodni za Sunčev sustav.
Zašto smo vidjeli tako malo međuzvjezdanih objekata?
Ali ako ima toliko međuzvjezdanih posjetitelja, zašto smo ikada vidjeli samo dva (komet Borisov i Oumuamua)? Prema autorima djela, u ovom trenutku ne postoje takvi alati koji nam omogućuju da ih vidimo.
Oortov oblak
Nažalost, ova regija je predaleko – stotinama bilijuna kilometara udaljena – a značajke su joj vrlo male i mutne. Još je nemoguće promatrati ta tijela, a još više razlikovati koliko je među njima “lokalnih”, a koliko ih je došlo iz međuzvjezdanog prostora.
https://kozmos.hr/10-stvari-koje-vjerojatno-niste-znali-o-oortovom-oblaku/
Prijedlozi
Ipak, proračuni Loeba i Siraja pokazuju da se u takvim regijama može nakupiti prilično velika količina tvari, a oni vjerojatno čine do jedan posto svog ugljika i kisika u našoj Galaksiji.
Vera C. Rubin teleskop
Promatranja s tehnologijom nove generacije mogu pomoći u potvrđivanju nalaza tima. Na primjer, zvjezdarnica. Vera C. Rubin, koja bi se trebala lansirati 2022., pomoći će u pronalasku mnogo više posjetitelja, poput Borisovog kometa.
Transneptunsko istraživanje o automatiziranoj okultaciji
Transneptunsko istraživanje automatizirane okultacije (TAOS II), posebno dizajnirano za otkrivanje kometa u dalekim krajevima našeg Sunčevog sustava, također može otkriti neke od ovih objekata.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr
Izvori:
• Center for Astrophysics. (n.d.). Interstellar comets like Borisov may not be all that rare.
• Clarke, A. (2021, August 24). Over 100 trillion objects at the Oort CLOUD ICY edge of the solar system are from interstellar space Like Comet 2I/Borisov. Science Times.
• Phys.org. (2021, August 23). Interstellar comets like Borisov may not be all that rare.
• Siraj, A., & Loeb, A. (2021, August 23). Interstellar objects outnumber solar system objects in the Oort cloud. OUP Academic.
