kozmos.hr
Astronomija

Betelgez možda nije sama — otkrivena zvijezda pratilja?

Grafički prikaz Betelgeza i Betelprijatelja. Autor: Lucy Reading-Ikkanda/Simons Foundation.
objavljeno

Jedna od najsjajnijih zvijezda na noćnom nebu, Betelgez, možda nije na rubu eksplozije kao supernova, kako se ranije mislilo. Nova istraživanja pokazuju da promjene u njezinoj svjetlosti zapravo mogu biti rezultat prisutnosti nevidljive zvijezde koja kruži oko Betelgeza i utječe na prividnu svjetlinu.

Astrofizičar Jared Goldberg i njegov tim izračunali su da zvijezda pratilja, koju su neformalno nazvali “Betelprijatelj ili na engleskom Betelbuddy” (službeno označena kao Alpha Ori B), orbitira oko Betelgeza i uklanja oblake prašine koji blokiraju svjetlost, čineći da Betelgez povremeno izgleda svjetlije. Rezultati istraživanja objavljeni su objavljeni na otvorenom serveru arXiv, a uskoro će biti objavljeni u časopisu The Astrophysical Journal.

“Razmotrili smo sve moguće unutarnje uzroke promjene svjetline i ništa nije imalo smisla osim postojanja zvijezde pratilje,” objašnjava Goldberg, vodeći autor studije i istraživač na Institutu Flatiron.

Što uzrokuje promjene u svjetlini Betelgeza?

Betelgez, crveni div koji je oko 100.000 puta svjetliji od Sunca i preko 400 milijuna puta većeg volumena, bliži se kraju svog životnog vijeka. Kada Betelgez eksplodira kao supernova, eksplozija će biti vidljiva tjednima, čak i tijekom dana.


Astronomi prate promjene u svjetlini Betelgeza kako bi procijenili koliko je blizu eksploziji. Betelgez ima dva “otkucaja”: jedan traje nešto više od godinu dana, dok drugi traje oko šest godina.

Jedan od tih “otkucaja” vjerojatno je rezultat unutarnjih promjena unutar same zvijezde, dok bi dulji ciklus mogao ukazivati na prisutnost vanjskog čimbenika – zvijezdu pratiljakoja orbitira oko Betelgeza i utječe na njegovu svjetlinu.

Takozvani Betelprijatelj ili nešto nepoznato?

Istraživači još uvijek nisu sigurni što uzrokuje ovaj dulji ciklus. Jedna od vodećih teorija je da zvijezda pratitelj prolazi kroz oblake prašine koje izbacuje Betelgez, mijenjajući količinu svjetlosti koja dolazi do Zemlje. Ove promjene u svjetlini nastaju kad zvijezda pratitelh pomiče prašinu u svojoj orbiti, što povremeno čini da Betelgez izgleda svjetlije ili tamnije.

Istraživači su isključili druge mogućnosti poput magnetskih promjena ili unutarnjeg miješanja unutar same zvijezde. Nakon kombinacije računalnih modela i promatranja, zaključili su da je najvjerojatnije objašnjenje postojanje zvijezde koha kruži oko Betelgeza.

“Ako Betelprijatelj ne postoji, to bi značilo da se događa nešto mnogo neobičnije, nešto što trenutačna fizika ne može objasniti,” dodaje Goldberg.

Iako je Betelprijatelj još uvijek nepoznanica, znanstvenici vjeruju da bi to mogla biti zvijezda slična Suncu, možda dvostruko masivnija.

“Još uvijek ne možemo sa sigurnošću reći što je pratilja, ali najvjerojatnija opcija je zvijezda slična Suncu,” kaže Meridith Joyce sa Sveučilišta Wyoming. “Postoji i teorija da bi pratilja mogla biti neutronska zvijezda, ostatak nakon eksplozije supernove. No, da je tako, očekivali bismo rendgenske zrake, a njih još nismo uočili.”

Potvrda postojanja Betelprijatelja

Sljedeći cilj istraživača je pokušati izravno snimiti Betelprijatelja pomoću teleskopa, a mogućnost za promatranje mogla bi se otvoriti oko 6. prosinca.

“Naša studija temelji se na neizravnim dokazima, stoga je važno potvrditi postojanje zvijezde pratilje,” kaže László Molnár iz Konkoly Opservatorija. “Trenutno radimo na prijedlozima za dodatna promatranja.”


Znanstvenici naglašavaju da je ovaj projekt bio moguć samo zahvaljujući suradnji stručnjaka iz različitih područja.

“Svaki od nas je problem sagledao iz različite perspektive—László kao stručnjak za svemirska promatranja, Jared za simulacije masivnih zvijezda, i ja kao modelar,” dodaje Joyce. “Bez takve suradnje, ovo istraživanje ne bi bilo moguće.”

Betelgez, predmet brojnih istraživanja desetljećima, i dalje iznenađuje znanstvenike novim otkrićima.

“Betelgez je zvijezda koja se proučava od samih početaka moderne astrofizike,” kaže Molnár. “Ipak, još uvijek ima mnogo toga što tek trebamo otkriti—poput skrivene zvijezde slične Suncu, koja se nalazi u sjeni ovog crvenog superdiva. To je ono što me najviše fascinira.”

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.