Nakon što je nedavno zabilježio prvi potres na Marsu, sonda Insight je sada izmjerila veličinu Marsove jezgre, otkrivajući da je veća nego što se prije mislilo.
Uspjeh NASA-inog Marsovskog programa nastavlja se! Zahvaljujući misiji InSight koja je sletjela na površinu Marsa krajem 2018. godine i tamo radi i danas, znanstvenici su uspjeli saznati veličinu jezgre planeta.
Američka stacionarna sonda InSight djeluje na Marsu više od dvije godine, koristeći brodske seizmometre, mjerače protoka topline i druge instrumente za proučavanje njegove unutarnje strukture i sastava.
Nedavno je uređaj prvi puta zabilježio potrese na Marsu – i od tada ih registrira prilično često. A sada je zahvaljujući InSightu bilo moguće procijeniti veličinu Marsove jezgre – po prvi puta za nebesko tijelo, pored Zemlje i Mjeseca.
Prema mjerenjima koje je proveo InSight, radijus Marsove jezgre iznosi između 1.810 i 1.860 kilometara – upola manje od Zemljine jezgre. Međutim, ispada da je Marsova jezgra veća od očekivane i manje gusta nego što se prije mislilo. Iako željezo i sumpor čine glavninu njegove strukture, jezgra vjerojatno sadrži i lakše elemente poput kisika.
Stjenoviti planeti (tj. Oni poput Zemlje i Marsa, za razliku od plinskih divova poput Jupitera i Saturna) imaju sljedeću strukturu: na vrhu je kora, ispod nje je plašt, a u središtu je jezgra. Određivanje njihovih točnih dimenzija važno je za razumijevanje nastanka planeta i njihove evolucije. Zahvaljujući InSightu, znanstvenici će otkriti kako se metalna jezgra formirala i odvojila od stjenovitog plašta dok se Mars hladio milijunima godina svog postojanja.
Baš kao na Zemlji, i unutrašnjost Marsa dopušta da “prolaze” seizmički valovi koji se kreću različitim brzinama kroz stijene različitog sastava i svojstava, a mogu se čak i odraziti na granici nekih slojeva. Tijekom svog rada, InSight je zabilježio oko 500 slabih potresa, ali otprilike svaki deseti dosegao je magnitudu od dvije do četiri – dovoljnu da valovi koje su stvorili prodru u najdublje dubine.
https://kozmos.hr/zapanjujuce-snimke-s-marsa-otkrivaju-da-se-tamo-ipak-nesto-dogada/
To je omogućilo razlikovanje relativno gustog sloja gornjeg plašta planeta, koji se proteže do dubine od 700-800 kilometara, kao i “opipavanje” granice plašta i jezgre Marsa, procjenjujući veličinu njegove jezgre. Otprilike je upola manja od Zemlje: radijus je od 1810 do 1860 kilometara, što je nešto više od teorijskih predviđanja.
Stoga, najvjerojatnije, jezgra Crvenog planeta nije tako gusta kako se mislilo, a osim željeza i sumpora sadrži primjese relativno laganih elemenata poput kisika. Moguće je da i dalje ostaje djelomično otopljen.
Jedini drugi objekti u Sunčevom sustavu na kojima su istraživači uspješno izmjerili jezgre su naša vlastita Zemlja i Mjesec. Sad kad se Mars može dodati na ovaj popis, imat ćemo osnovu za usporedbu zemaljske i marsovske evolucije, po čemu su slični i kako se razlikuju.
Kao što sam već spomenuo u prethodnim člancima o Marsu, u dalekoj prošlosti Crveni je planet imao jako magnetsko polje, ali hlađenjem njegove unutrašnjosti snaga mu se smanjivala. To je zauzvrat dovelo do stanjivanja atmosfere, a kao rezultat toga, danas je površina planeta hladna i suha pustinja, negostoljubiva za većinu poznatih oblika života.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr
Izvori:
• Crane, L. (2021, March 18). NASA’s insight lander has measured the size of mars’s molten core.
• Robitzski, D. (2021, March 18). Scientists finally measure the size of mars’ core.
• Witze, A. (2021, March 17). Mars’s core has been measured – and it’s surprisingly large.
• Yirka, B. (2021, March 19). Data from Insight Reveals size of Mars’s Core.
