Otkriće drevnog jezerskog dna ispod lokacije rovera Perseverance na Marsu moglo bi značiti da je robotski istraživač već otkopao mikrobne fosile. No, sigurni nećemo biti dok ne preuzmemo uzorak.
Otkriće ostataka drevnog jezera ispod lokacije gdje se trenutno nalazi NASA-in rover Perseverance na Marsu, moglo bi ukazivati na to da je ovaj robotski istraživač već naišao na mikrobne fosile. Međutim, potvrdu ovog nalaza moći ćemo dobiti tek nakon što uzorci budu dostavljeni na Zemlju. Rover Perseverance, koji djeluje pod okriljem NASA-e, otkrio je da je krater Jezero nekada bio pun vode, što budi nadu da je možda već otkriven fosilizirani život na ovom planetu.
Rover, koji je sletio na krater u veljači 2021. godine zajedno sa svojim sada umirovljenim helikopterskim partnerom Ingenuity, do ovog je zaključka došao koristeći se radarskim uređajem koji prodire u tlo. Na taj način otkriveni su slojevi sedimenta koji su pripadali jezeru, a koje se kasnije pretvorilo u ogromnu deltu.
Kako prenosi Live Science, nalaz povećava nade da će geološki uzorci koje je Perseverance prikupio iz kratera, jednom kada se vrate na Zemlju, možda sadržavati dokaze o nekoć bujnom životu na sada isušenom Crvenom planetu. Ovi su rezultati objavljeni 26. siječnja u znanstvenom časopisu Science Advances.
Potrebno je zaviriti ispod površine
“Promatrajući iz orbite, možemo uočiti različite naslage, ali ne možemo sa sigurnošću reći jesu li one u svom izvornom stanju ili su rezultat dugotrajnih geoloških procesa”, izjavio je vodeći autor studije David Paige, profesor planetarne znanosti na Sveučilištu UCLA. “Da bismo razumjeli kako su se ove formacije razvile, potrebno je zaviriti ispod površine.”
NASA-in rover Perseverance predstavlja ključni segment misije Mars 2020, čija je vrijednost procijenjena na 2,7 milijardi dolara. Otkako je stigao na Mars, rover istražuje znakove drevnog života na Marsovom tlu, prelazeći preko kratera Jezero u dužini od 48 kilometara i prikupljajući brojne uzorke stijena za eventualni povratak na Zemlju. Roveru je tri godine društvo pravio helikopter Ingenuity, koji je svoj 72. i ujedno posljednji let iznad Marsove površine obavio 18. siječnja.
Perseverance, rover veličine automobila, opremljen je sa sedam znanstvenih instrumenata, od kojih je jedan Radar za istraživanje Marsovog podzemlja (RIMFAX). Slanjem radarskih signala u tlo svakih 10 centimetara tijekom svog dugog i osamljenog putovanja, rover je stvorio kartu odbijenih impulsa s dubina od oko 20 metara ispod površine kratera.
Postojanje sedimentnih slojeva
Ova radarska karta otkrila je postojanje sedimentnih slojeva — čije je prisustvo prethodno bilo pretpostavljeno, ali nikada direktno potvrđeno — sugerirajući da je krater nekoć bio poplavljen vodama prostranog jezera. Slično kao kod sušećih jezera na Zemlji, sedimenti su bili preneseni rijekom koja je formirala veliku deltu, a kasnije su bili deponirani i izloženi dvjema različitim fazama erozije.
“Promjene koje vidimo sačuvane u zapisima stijena su rezultat velikih promjena u okolini Marsa”, objašnjava Paige. “Fascinantno je što možemo vidjeti toliko dokaza promjena na tako malom geografskom području, što nam omogućava da proširimo naše nalaze na razinu cijelog kratera.”
S obzirom da je život na Zemlji u velikoj mjeri ovisan o vodi, dokazi o prisutnosti vode na Marsu mogli bi biti ključni tragovi da je planet nekada bio dom životu — ili da na njemu život možda još uvijek postoji. Iako je dokaz o životu na ovom gostoljubivo neprijateljskom susjednom planetu do sada bio neuhvatljiv, nade i dalje postoje.
Povratak dragocjenog tereta na Zemlju
Kako bi vratio dragocjeni teret rovera Perseverance na Zemlju, rover će čekati dolazak planiranog modula za preuzimanje uzoraka Europske svemirske agencije (ESA) — svemirske letjelice opremljene malom raketom. Rover će napuniti ovu raketu svojim uzorcima stijena i tla prije nego što bude ispaljena natrag u orbitu.
Nakon lansiranja u svemir, raketa s uzorcima bit će prikupljena od strane orbitera ESA-e za povratak na Zemlju (ERO) i vraćena na naš planet. NASA je inicijalno planirala lansiranje ERO-a u 2026. godini, ali je taj datum odgođen za 2028. godinu, što znači da bi uzorci mogli biti na Zemlji najranije 2033. godine.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
