Nedavno istraživanje postdoktorskog istraživača sa Sveučilišta Western pruža novi uvid u povijest vode na Mjesecu, pokazujući da je rana lunarna kora, koja tvori površinu Mjeseca, bila bogatija vodom nego što se prethodno smatralo. Ovo revolucionarno otkriće, koje preispituje dosadašnje shvaćanje, objavljeno je u časopisu Nature Astronomy.
Dok je kao diplomski student na Otvorenom sveučilištu (U.K.) radila na meteoritu koji je klasificirala kao onaj s Mjeseca, Tara Hayden je prvi put identificirala prisutnost minerala apatita (najčešćeg fosfata) u uzorku rane lunarne kore. Ovo značajno otkriće prvi put ukazuje na prisutnost značajnih količina vode u lunarnoj kori starijoj od 4 milijarde godina, što je u suprotnosti s ranijim shvaćanjima o suhoći Mjeseca.
Nalazi ovog istraživanja pružaju sasvim novu perspektivu o vodenoj povijesti Mjeseca, sugerirajući da je rana kora sadržavala više vode nego što se ranije vjerovalo. Ova spoznaja ne samo da preispituje dosadašnje teorije o suhoći Mjeseca, već i otvara nove mogućnosti za daljnje istraživanje lunarne povijesti.
Tara Hayden je otkrila apatit u ranim slojevima lunarne kore, što je iznimno važno jer nam omogućuje da po prvi put istražimo ovu nepoznatu fazu lunarne povijesti.
“Otkrili smo da je rana kora Mjeseca bila bogatija vodom nego što smo očekivali, a analiza stabilnih izotopa otkriva još složeniju povijest,” izjavila je Hayden, sada zaposlena kao kozmokemičarka s planetarnim geologom Gordonom “Oz” Osinskim na odjelu za zemaljske znanosti Western Sveučilišta. “Lunarni meteoriti otkrivaju nove aspekte evolucije Mjeseca i proširuju naše znanje daleko izvan onoga što smo naučili iz uzoraka prikupljenih tijekom Apollo misija. S početkom nove ere lunarnog istraživanja, nestrpljivo iščekujem nova saznanja koja ćemo prikupiti s tamne strane Mjeseca,” dodala je Hayden.
Uzorci prikupljeni tijekom Apollo misija prvotno su smatrani siromašnima hlapljivim tvarima, što je dovelo do široko prihvaćenog mišljenja o Mjesecu kao “potpuno suhom” tijelu. Međutim, 2008. godine Alberto Saal i drugi istraživači otkrili su prisutnost značajnih količina vode i drugih hlapljivih tvari u staklastim perlama iz Apollo kolekcije, što je potaknulo novo preispitivanje i analizu tih uzoraka. Novootkriveni lunarni meteoriti ukazali su na to da je Mjesec imao znatno više vode na svojoj površini.
“Većinu našeg znanja o povijesti vode na Mjesecu temeljimo na Apollo uzorcima, no smatra se da oni predstavljaju samo oko pet posto ukupne površine Mjeseca,” objasnila je Hayden. “Dok ne dobijemo nove uzorke u sklopu nadolazećih misija Artemis, jedini drugi dostupni uzorci s površine Mjeseca su meteoriti.”
Analiza stijena
Tijekom svojih doktorskih studija na Otvorenom sveučilištu, Tara Hayden došla je do ovog značajnog otkrića analizirajući uzorak stijene za kolekcionara, identificirajući ga kao lunarni meteorit. Ovaj specifičan uzorak, koji je prvotno privukao pažnju zbog svog lunarng porijekla, pokazao se ne samo kao važan za potvrdu svoje provenijencije, već i kao ključan za nova saznanja o prisutnosti vode na Mjesecu.
“Imala sam sreće što je meteorit potekao s Mjeseca, a još više što je sadržavao kemiju ključnu za naše razumijevanje minerala s vodom na Mjesecu,” izjavila je Hayden.
Fokus ovog istraživanja bio je na mineralu apatitu, koji u svojoj strukturi sadrži hlapljive elemente. Apatit je pronađen u svim lunarnim tipovima stijena osim staklastih perli i ferroan anorthosita, koji predstavljaju ranu lunarnu koru. Ferroan anorthosite su izuzetno stari (4,5–4,3 milijarde godina) i jedini su tip stijena za koji se zna da je izravno nastao iz Lunarne Magmatske Oceanske mase, kada je Mjesec bio gotovo u potpunosti rastopljen.
Otkriće apatita u ovom tipu stijene omogućilo je prvi put izravan uvid u ovu nepoznatu fazu lunarnog razvoja.
“Razotkrivanje povijesti vode u najstarijoj formiranoj lunarnoj kori, staroj oko 4,5 milijardi godina, ključno je za unapređenje našeg razumijevanja podrijetla vode u solarnom sustavu. Drevni lunarni uzorci u obliku meteorita pružaju izvrsnu priliku za ovakva istraživanja,” izjavio je Mahesh Anand, profesor planetarne znanosti i istraživanja na Otvorenom sveučilištu.
Hayden smatra da je vrijeme otkrića idealno uoči predstojećih misija NASA-e Artemis, gdje istraživači, uključujući njezinog trenutnog nadređenog, razvijaju programe i ciljeve za astronaute.
“Dugo se vjerovalo da je lunarna površina suha tisućama, pa čak i milijunima godina. Međutim, možda postoji više vode na površini Mjeseca nego što smo mislili i samo trebamo pronaći način kako je iskoristiti,” naglasila je Hayden.
Osinski dijeli uzbuđenje oko potencijala ovog otkrića. “Prošle godine sam odabran za NASA-in tim geologa koji razvija plan znanosti o površini za prvo lunarno slijetanje sa posadom nakon više od 50 godina. Ovo otkriće će sigurno utjecati na našu strategiju uzorkovanja tijekom misije Artemis III, gdje se nadamo identificirati i uzeti uzorke nekih od najstarijih lunarnih kora,” rekao je Osinski.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
