Istraživači su otkrili Zemlji najbližu crna rupa te zaključili da je, osim što se nalazi praktički u našem ‘kozmičkom dvorištu’, doista masivna!
Crna rupa iz ‘susjedstva’
Jeste li se ikada zapitali koliko crnih rupa ima u svemiru? Ako jeste, odgovor bi vas mogao iznenaditi. Vidljivi svemir sadrži otprilike 40 trilijuna crnih rupa – barem tako tvrdi jedna od nedavnih studija. Dakle, svemir je doista prepun ovih fascinantnih i tajanstvenih objekata koje, zapravo, ne poznajemo dovoljno. Naime, tek smo nedavno uspjeli fotografirati jednu u drugoj galaksiji, kao i onu u središtu naše galaksije. To znači da ne znamo mnogo o njihovom formiranju, životu i što se točno događa unutra.
Sada su astronomi došli do iznenađujućeg otkrića. Naime, znanstvenici izvješćuju o otkriću „čudovišne“ crne rupe čija je masa oko 12 puta veća od Sunčeve. Otkriće crne rupe trebalo bi se pojaviti u studiji koja će biti objavljena u časopisu Astrophysical Journal.
Glavni autor studije jest dr. Sukanya Chakrabarti, profesor fizike na Sveučilištu Alabama u Huntsvilleu (UAH). Prema dr. Chakrabartiju, riječ je o „crnoj rupi najbližoj Suncu,“ smještenoj na udaljenosti od samo 1550 svjetlosnih godina – „dakle, praktički je u našem dvorištu!“ Zvijezde i drugi objekti u blizini crnih rupa mogu osjetiti njihovu gravitacijsku silu no, nažalost, same crne rupe nisu nam jasno vidljive (kao zvijezde) jer im svjetlost ne može pobjeći.
Crne rupe koje nisu u ‘interakciji’
Crne rupe ponekad mogu potaknuti stvaranje i evoluciju galaksija, kao što je u slučaju supermasivnih crnih rupa smještenih u srcu galaksija – objasnio je dr. Chakrabarti. Do danas još uvijek ostaje nejasno igraju li crne rupe koje nisu u ‘interakciji’ s ostatkom galaksije ulogu u galaktičkoj dinamici Mliječne staze te, ako je odgovor da, koju točno ulogu igraju?
Čini se kako crne rupe mogu utjecati na unutarnju dinamiku i formiranje naše galaksije ako su brojne. Koristeći podatke satelitske misije Gaia Europske svemirske agencije, dr. Chakrabarti i kolege pronašli su crnu rupu tijekom ljeta. Učinili su to nakon proučavanja više od 200.000 binarnih zvijezda.
Istraživači su tražili objekte čiji se sjaj pripisivao jednoj vidljivoj zvijezdi, ali za koje je prijavljeno da imaju velike mase suputnika. Iz tima su pojasnili kako, u takvim slučajevima, znanstvenici imaju osnove vjerovati kako je ovaj ‘masivni suputnik’ zapravo ‘mračan’ – tj. crna rupa. Za mjerenje spektrografskih svojstava zanimljivih izvora korišteno je više teleskopa. Među njima su Automated Planet Finder u Kaliforniji, čileanski Giant Magellan Telescope i W.M. Keck opservatorij na Havajima.
Oko crne rupe Strijelac A* kruži oblak plina
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
