Metil bromid, kemijski spoj kojeg proizvode biljke poput brokule i drugog povrća iz porodice kupusnjača, mogao bi se koristiti za traženje znakova života na udaljenim vanzemaljskim svjetovima.
Plin kao biosignatura na udaljenim planetima
Brokula i slične povrtne biljke ispuštaju karakteristične plinove kako bi izbacile toksine iz svog organizma. Prema znanstvenicima, upravo ovi plinovi mogli bi pomoći u potrazi za životom na drugim planetima. Plin o kojem je riječ, nastaje kada se nepoželjni kemijski element spoji s tri atoma vodika i ugljikom. Kao rezultat ovog procesa, potencijalni toksin pretvara se u plin i odlazi u atmosferu kroz proces poznat kao metilacija. Teleskopi bi mogli otkriti te plinove u atmosferama drugih planeta, ukazujući na postojanje života.
Michaela Leung, planetarna znanstvenica s UCR-a (University of California, Riverside), rekla je da je metilacija toliko raširena na Zemlji da se može pojaviti gotovo bilo gdje. Osim izlučivanja štetnih tvari, većina stanica ima i mehanizme za njihovu eliminaciju. U potrazi za životom izvan Sunčevog sustava jedan metilirani plin po imenu metil bromid, posjeduje nekoliko prednosti u usporedbi s drugim plinovima. Leung je istražio i kvantificirao neke od ovih prednosti u istraživačkom radu objavljenom u znanstvenom časopisu Astrophysical Journal. Na primjer, u usporedbi s tradicionalnim biosignaturnim plinovima, metil bromid ima znatno kraće trajanje u atmosferi.
Znanstvenici će tražiti izvanzemaljske civilizacije pomoću gradskih svjetala na udaljenim planetima
Metil bromid
Leung tvrdi da ako se pronađu njegovi tragovi (metil bromida), znat ćemo da je proizveden nedavno. Nadalje, ono što je proizvelo rečeni plin, i dalje je vjerojatno živo. Metil bromid stvaraju veći organizmi, a ne mikrobi koji proizvode metan. Kod metana je problem što može nastati djelovanjem vulkana ili nekog drugog geološkog procesa pa stoga nije najpovjerljiviji znak života. Bolja je indikacija života ako pronađemo metil bromid jer su nebiološki uzroci njegovog nastanka prilično ograničeni”, objašnjava istraživač. Također, metil bromid apsorbira svjetlost u blizini metil klorida, “srodnog” biopotpisa.
Dok je metil bromid iznimno čest na Zemlji, njegovu prisutnost u našoj atmosferi teško je otkriti zbog sunčevog UV zračenja. Kada ultraljubičasto zračenje dođe do atmosfere, ono pokreće kemijske reakcije koje uništavaju plin razbijanjem molekula vode. Ipak, studija je otkrila da se metil bromid može lakše detektirati oko M patuljaste zvijezde nego u našem Sunčevom sustavu. U usporedbi s našim suncem, M patuljci su manji i hladniji te emitiraju manje UV zračenja koje razgrađuje vodu. “U usporedbi sa našim Suncem, M patuljasta zvijezda kao domaćin povećava koncentraciju i mogućnost detekcije metil bromida za četiri reda veličine”, rekao je Leung.
Tehnološki tragovi koji bi nas mogli dovesti do otkrića izvanzemaljskog života
M-patuljaste zvijezde
Zbog svoje brojnosti, M patuljci bit će prve mete u nadolazećim potragama za životom na egzoplanetima. To je zato što su više od deset puta češći od zvijezda poput našeg Sunca. Kao rezultat toga, znanstvenici očekuju da će astrobiolozi početi razmatrati metil bromid kao jednu od glavnih biosignatura za nadolazeće teleskopske potrage za vanzemaljskim životom. Niz iznimno velikih zemaljskih teleskopa koji će biti uključeni krajem desetljeća, ponudit će veliku priliku za otkrivanje atmosfera planeta poput Zemlje oko drugih zvijezda. Također, moći će učinkovitije analizirati atmosfere tih planeta.
UCR je otkrio da su znanstvenici zainteresirani za istraživanje drugih metiliranih plinova kada je riječ o potrazi za izvanzemaljskim životom. Zbog bliske povezanosti sa životnim oblicima, ova skupina plinova je od velikog značaja. Prema Eddieju Schwietermanu, astrobiologu UCR-a i koautoru studije, metil bromid mogao bi biti jedan od plinova koji pružaju uvjerljive dokaze o životu na Zemlji, gledano iz šire svemirske perspektive. “Ovo je samo vrh ledenog brijega.”
Izvanzemaljske civilizacije mogle bi putovati svemirom zahvaljujući oceanima lutajućih planeta
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
