Iako još uvijek nemamo potvrđen dokaz života izvan Zemlje, znanstvenici nikada nisu bili bliže odgovoru. Od oblaka Venere do ledenih oceana Jupiterovih mjeseca i dalekih egzoplaneta, niz misija i projekata već je u tijeku ili na pragu lansiranja – i svaki od njih mogao bi promijeniti naš pogled na svemir zauvijek. Ovo je pregled pet lokacija – i vremenskih okvira – na kojima bi čovječanstvo najvjerojatnije moglo prvi put otkriti izvanzemaljski život.
Mars: Uzorci koji bi mogli sve promijeniti tek čekaju povratak na Zemlju
Mars je već desetljećima u središtu potrage za životom izvan Zemlje. Misije poput Vikinga 1976. otvorile su pitanje o mogućoj prisutnosti mikroorganizama, a današnji robotički istraživači – uključujući rover Perseverance – otkrivaju sve više dokaza o nekadašnjem postojanju tekuće vode.
Perseverance trenutno pohranjuje uzorke tla na površini Marsa, ali njihova analiza na Zemlji tek treba započeti. Ključna misija, Mars Sample Return, zajednički je projekt NASA-e i Europske svemirske agencije (ESA), a cilj joj je vratiti te uzorke na Zemlju do početka 2030-ih kako bi se proučili najnaprednijim instrumentima u potrazi za biološkim tragovima.
Problemi sa proračunom
No budućnost te misije ozbiljno je dovedena u pitanje. Prema prijedlogu proračuna administracije Donalda Trumpa za 2026., Mars Sample Return bi mogao biti u potpunosti ukinut. Mnogi znanstvenici taj potez nazivaju ozbiljnim korakom unatrag za planetarnu znanost. Ako se projekt ne spasi, potraga za životom na Marsu mogla bi biti znatno odgođena.
Oblaci Venere: Fosfin u atmosferi možda upućuje na život
Na površini Venere vladaju ekstremni uvjeti – temperature iznad 450 °C i tlak koji doslovno drobi svemirske letjelice. No u višim slojevima atmosfere, gdje su uvjeti blaži, 2020. je otkriven fosfin – plin koji na Zemlji proizvode anaerobni mikroorganizmi.
Znanstvenici ne mogu sa sigurnošću reći je li fosfin nastao geološkim procesima ili biološkim putem, no njegova koncentracija u oblacima Venere teško se objašnjava bez nekog oblika biološke aktivnosti. U idućim godinama planirane su brojne misije koje će pokušati razjasniti porijeklo ovog plina.
Jedna privatno financirana misija mogla bi krenuti već 2026., dok NASA planira lansiranja početkom 2030-ih. Ako uspiju prikupiti uzorke iz atmosfere, mogli bismo u narednom desetljeću dobiti prvi izravan dokaz života na drugom planetu.
Europa i Ganimed: Pod ledenim površinama kriju se oceani
Jupiterovi mjeseci Europa i Ganimed više nisu samo smrznute kugle – pod njihovom površinom nalaze se globalni oceani tekuće vode, izolirani i grijani unutarnjom geološkom aktivnošću. Mlazovi vode koji izbijaju iz Europe u svemir već su detektirani, a znanstvenici smatraju da bi ti oceani mogli sadržavati i složenije oblike života, možda čak i organizme nalik lignjama.
NASA-in Europa Clipper, koji bi trebao stići 2030., proći će izravno kroz te vodene mlazove i analizirati njihov sastav. Paralelno, ESA-ina misija JUICE već je na putu, s ciljem višestrukih preleta iznad Europe i Ganimeda prije ulaska u orbitu oko Ganimeda.
U daljoj budućnosti NASA planira ambicioznu misiju: robotsku letjelicu koja će bušiti ledenu koru i spustiti podvodnog istraživača u duboki ocean Europe. Ako do tada savladaju inženjerske prepreke, prvi pogled na izvanzemaljski organizam mogao bi se dogoditi već u 2040-ima ili 2050-ima.
Egzoplaneti: Atmosfere dalekih svjetova otkrivaju tragove
Od 1995., kada je otkriven prvi planet izvan Sunčeva sustava, poznato nam je više od 5500 egzoplaneta. Mnogi su plinoviti divovi, no sve je više otkrivenih stjenovitih planeta veličine Zemlje koji kruže u tzv. nastanjivoj zoni svojih zvijezda.
Svemirski teleskop James Webb (JWST) ključan je alat u potrazi za tzv. biosignaturama – kemijskim spojevima u atmosferama egzoplaneta koji bi mogli upućivati na biološku aktivnost. Poseban interes izazvao je planet K2-18b, čija je atmosfera 2023. pokazala prisutnost metana i ugljikova dioksida. Dvije godine kasnije, JWST je tamo detektirao i dimetil sulfid (DMS) – tvar koju na Zemlji gotovo isključivo proizvode živi organizmi u oceanima.
Zbog toga što se DMS brzo razgrađuje, njegova prisutnost u tako velikim količinama mogla bi značiti da ga nešto stalno obnavlja. Iako to još nije dokaz života, istraživanja K2-18b i sličnih planeta u narednim godinama mogla bi biti presudna.
Mliječna staza: Inteligentan život možda je već blizu
Pitanje postoji li inteligentan život u galaksiji ne mora imati odgovor na drugom planetu – možda ga možemo pronaći i unutar Mliječne staze. Inicijativa SETI već desetljećima osluškuje svemir u potrazi za umjetnim radio signalima. Njezin voditelj, astronom Seth Shostak, čak je okladio šalicu kave da će rezultat dobiti “unutar nekoliko godina.”
Paralelno s tim, Galileo Project profesora Avija Loeba s Harvarda razvio je sustave za optičko i radarsko praćenje neidentificiranih objekata na nebu i u svemiru. U lipnju 2023., Loeb je predvodio ekspediciju u Tihi ocean, na mjesto gdje je 2014. pao međuzvjezdani objekt poznat kao IM1. Tijekom ekspedicije izvučeno je više od 700 metalnih kuglica s dna oceana. Prema njegovim riječima, sastav tih fragmenata ne odgovara poznatim prirodnim ili industrijskim legurama, što bi moglo ukazivati na njihovo međuzvjezdano, a možda i umjetno podrijetlo.
Treći pristup dolazi iz suradnje istraživačkog tima Applied Physics i fizičara s Carnegie Mellon sveučilišta. Njihov prijedlog uključuje korištenje detektora gravitacijskih valova LIGO za prepoznavanje mogućih izvanzemaljskih letjelica – čak i onih koje koriste teorijski “warp pogon”. Prema voditelju projekta Gianniju Martireu, prvi rezultati mogli bi stići već ove godine.
Od Marsa do dalekih egzoplaneta, od oblaka Venere do oceana ispod leda Jupitera i misterioznih tragova u našoj galaksiji – znanstveni napredak posljednjih godina dramatično je povećao šanse da otkrijemo život izvan Zemlje. Hoće li to biti mikroorganizam s Marsa, kemijski potpis u atmosferi udaljenog planeta ili signal napredne civilizacije – ostaje za vidjeti. No jedno je sigurno: odgovor nikada nije bio bliže.
Ivan je novinar, bloger i autor s više od 15 godina iskustva u digitalnim medijima. Piše o širokom spektru tema, uključujući svemir, astronomiju, znanost, povijest i arheologiju. Objavljuje kao gostujući autor u Večernjem listu, a kao stručni sugovornik gostovao je u emisijama na kanalima Science Discovery i History Channel. Osnivač je portala Kozmos.hr, prvog hrvatskog online magazina posvećenog popularizaciji znanosti i svemira.
