Države sada tek shvaćaju da moraju riskirati ili izgubiti utrku za Mjesec

Misija Artemis-3, koju predvodi NASA, postavit će prve ljudske korake na površinu Mjeseca nakon što su astronauti Apolla 17, Gene Cernan i Harrison Schmitt, napustili Mjesec u prosincu 1972. godine. Cilj programa Artemis je uspostaviti trajnu ljudsku prisutnost na Zemljinom prirodnom satelitu i razviti ekonomiju temeljenu na Mjesecu. Artemis-3 je zakazan za rujan 2026. godine, no daljnja odgađanja su vjerojatna zbog mnogih tehničkih izazova koje treba prevladati. Neki se pitaju hoće li se to uopće dogoditi.

Zašto je Artemis-3 ključan?

Kako objašnjava Jacco van Loon, predavač astrofizike na Sveučilištu Keele, stručnjaci vjeruju da će se misija realizirati jer, za razliku od programa Apollo, koji bi bio financijski neodrživ u današnjem vremenu, trenutni lunarni napori će se isplatiti i financijski i istraživački. Ekstrakcija vode iz kratera na južnom polu Mjeseca mogla bi olakšati putovanja s Mjeseca na druge destinacije poput Marsa, smanjujući troškove istraživanja svemira. Ovo je razlog zašto industrija svemirskih istraživanja trenutno fokusira svoje napore na Mjesec – države si jednostavno ne mogu priuštiti propuštanje ove prilike. Svemirski sektor može potaknuti cijele ekonomije.

Prošlost i budućnost svemirske utrke

Tijekom 1960-ih, svemirska utrka bila je motivirana političkim i vojnim nadmetanjem hladnoratovskog doba. Danas, uz žurbu za resursima, još uvijek postoji određena doza tog natjecanja. Nakon 1972. godine, ljudski svemirski letovi su se ograničili na nisku Zemljinu orbitu dok su SAD prešle s Apolla na space shuttle. No, 2000-ih, SAD su najavile izgradnju novih svemirskih vozila za prijevoz astronauta na duboke svemirske destinacije poput Mjeseca.

U istom desetljeću, SAD su strateški odlučile iskoristiti inovativnost i troškovnu učinkovitost mladih tvrtki poput SpaceX-a i Blue Origina. U vlasništvu najbogatijih poduzetnika svijeta – Elona Muska i Jeffa Bezosa – ove tvrtke su poznate po svojoj strasti i preuzimanju rizika, no temelje se na čvrstim poslovnim modelima.

SpaceX-ov svemirski brod Starship ugovoren je od strane NASA-e za prijevoz astronauta Artemis između predložene stanice Gateway koja će kružiti oko Mjeseca i lunarne površine. Prva tri testna leta Starshipa završila su neuspješno, no brzina rješavanja problema bila je izvanredna. Godinu dana kasnije, četvrti integrirani testni let Starshipa uspješno je završio mekim slijetanjem obje faze.

Nacionalne i komercijalne ambicije

Kako piše van Loon, nedavni pokušaji slijetanja na Mjesec ističu tanku granicu između uspjeha i neuspjeha. U siječnju 2024. misija privatne tvrtke Astrobotic prekinuta je zbog curenja goriva. U kolovozu 2023. neuspjeh ruskog Luna 25 zbog kvara na potisniku rezultirao je padom tijekom pokušaja slijetanja na južni pol Mjeseca. Par dana kasnije, indijski Chandrayaan 3 uspješno je sletio, čineći Indiju četvrtom nacijom koja je ostvarilo meko sletanje na Mjesec.

Japan je slijedio u siječnju 2024. s misijom SLIM, dok je Intuitive Machines, sa sjedištem u Houstonu, postao prva privatna tvrtka koja je mekano sletjela na Mjesec svojim landerom Odisej (Odysseus).

Kina i svemirska utrka

Dva druga relevantna igrača u lunarnoj utrci su Kina i Ministarstvo obrane SAD-a. Kineska nacionalna svemirska administracija (CNSA) brzo napreduje, operirajući vlastitu svemirsku stanicu Tiangong i planira postaviti astronaute na Mjesec do 2030. godine te izgraditi bazu nazvanu Međunarodna lunarna istraživačka stanica.

Ministarstvo obrane SAD-a ima ambiciozan program za razvoj infrastrukture za lunarnu ekonomiju, uključujući transport, bežičnu proizvodnju energije i komunikacijsku mrežu.

Etika i pravni izazovi

Uz intenzivan napor dolaze etička pitanja i potreba za provedivim zakonima i regulativama. Trebamo li iskoristiti vodu na južnom polu Mjeseca dok je potpuno ne potrošimo? UN-ov Sporazum o svemiru iz 1967. propisuje miroljubive aktivnosti u svemiru, ali o ekonomskim aktivnostima malo govori. Američki Artemis Accords, koje je do svibnja 2024. potpisalo 42 zemlje, također ne uključuju Kinu i Rusiju.

Gotovo je sigurno da će sredinom 2030-ih postojati dvije lunarne baze u funkciji. Kako objašnjava van Loon, privatne i državne tvrtke će iskorištavati resurse Mjeseca, proizvoditi proizvode, generirati energiju i nuditi turističke boravke. Sve ovo dolazi uz tehnološke inovacije koje bi mogle pružiti rješenja na Zemlji. Utrka za Mjesec nudi prilike za miroljubivu međunarodnu suradnju i zajednički ekonomski prosperitet. Također će inspirirati novu generaciju inženjera i poduzetnika. Bilo za bolje ili gore, ovo će biti prekretnica u evoluciji naše vrste i približit će Mars kao našu sljedeću destinaciju.