Najnovija opažanja u bliskom infracrvenom području, dobivena instrumentom ERIS (Enhanced Resolution Imager and Spectrograph) na opservatoriju Very Large Telescope (VLT) u Čileu, pokazuju da se nekoliko neobičnih, prašinom obavijenih objekata u samom središtu Mliječne staze zadržava na stabilnim orbitama oko supermasivne crne rupe Sagittarius A*, umjesto da ih njezina gravitacija razvuče i razori, kako su sugerirale ranije studije. Do tog je zaključka došao međunarodni tim predvođen Florianom Peisskerom sa Sveučilišta u Kölnu, a rezultati su objavljeni u časopisu Astronomy & Astrophysics.
Tim se usredotočio na skupinu takozvanih prašinom obavijenih objekata koji se kreću u neposrednoj blizini Sagittariusa A*. Prethodne studije nagađale su da bi barem neki od njih trebali završiti unutar horizonta događaja crne rupe. Nova analiza, međutim, pokazuje da ti objekti nisu prolazni oblaci koji će se raspasti, nego dugovječni članovi dinamičkog sustava u galaktičkom središtu.
Oblak G2 više nije samo prašina
Posebnu ulogu u toj priči ima objekt G2, koji je godinama bio u središtu rasprava. Dugo se smatralo da je riječ o čistom oblaku plina i prašine, bez zvijezde u unutrašnjosti. Prema tom scenariju, kako se G2 približava Sagittariusu A*, plimne sile crne rupe trebale bi ga sve više izduživati i na kraju potpuno rastrgati.
Opažanja instrumentom ERIS, koji prikuplja zračenje u području bliskog infracrvenog spektra, daju drukčiju sliku. Umjesto da se raspada, G2 se ponaša kao kompaktan objekt koji prati stabilnu, vezanu orbitu oko supermasivne crne rupe. Takva stabilnost snažno upućuje na postojanje zvijezde skrivene unutar prašnjavog omotača, koja materijal drži gravitacijski povezan.
Ti rezultati mijenjaju raniju predodžbu o središtu Mliječne staze kao isključivo razornom okruženju. Pokazuju da u zoni kojom dominira Sagittarius A* može postojati čitav niz objekata koji dugotrajno odolijevaju iznimno snažnim plimnim silama, umjesto da budu jednostavno progutani ili raspršeni.
D9, X3 i X7 mijenjaju sliku galaktičkog središta
Uz G2, nova studija donosi i detaljniji uvid u dvojni zvjezdani sustav D9, koji je Peisskerov tim prvi put identificirao 2024. godine. D9 je prvi poznati binarni sustav uočen tako blizu jedne supermasivne crne rupe. Prema teorijskim proračunima, iznimno snažne plimne sile u tom području mogle bi s vremenom dovesti do spajanja dviju zvijezda u jednu masivniju, što bi rezultiralo vrlo neobičnim, egzotičnim objektom.
Dosadašnji podaci ERIS-a, međutim, pokazuju da D9 zasad ostaje cjelovit. Unatoč stalnom djelovanju gravitacije Sagittariusa A*, sustav se ne raspada i ne pokazuje jasne znakove skorog stapanja. Slično vrijedi i za objekte X3 i X7, koji također kruže po stabilnim orbitama oko supermasivne crne rupe i pokazuju se znatno otpornijima nego što su sugerirali stariji modeli.
“Činjenica da se ti objekti kreću tako stabilno u neposrednoj blizini crne rupe fascinantna je”, kaže Peissker. “Naši rezultati pokazuju da je Sagittarius A* manje destruktivan nego što se ranije pretpostavljalo. To središte naše galaksije čini idealnim laboratorijem za proučavanje interakcija između crnih rupa i zvijezda.”
Zaključci rada pokazuju da se u galaktičkom središtu odvijaju znatno složeniji procesi od klasične slike crne rupe koja tek razara okolni materijal. “Supermasivna crna rupa u središtu Mliječne staze ne djeluje samo razorno na zvijezde. Ona može potaknuti i njihovo nastajanje, kao i nastajanje prilično egzotičnih, prašinom obavijenih objekata, najvjerojatnije kroz spajanje zvjezdanih parova”, ističe Michal Zajaček s Masarykova sveučilišta u Brnu u Češkoj.
Buduća opažanja instrumentom ERIS te nadolazeća mjerenja s teleskopa Extremely Large Telescope (ELT), koji je trenutačno u izgradnji, trebala bi omogućiti detaljno praćenje razvoja objekata G2, D9, X3 i X7. Prateći njihove orbite i promjene kroz dulja vremenska razdoblja, astronomi se nadaju bolje razumjeti kako zvijezde i složeni sustavi mogu preživjeti, pa čak i nastajati, u ekstremnim gravitacijskim uvjetima u blizini supermasivnih crnih rupa, u Mliječnoj stazi i u drugim galaksijama.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
