Dok se planeti još oblikuju iz oblaka plina i prašine, neki sustavi pokazuju znakove neusklađenosti od samog početka. Nova studija otkriva da se oko trećine zvijezda sunčeva tipa rađa s rotacijskom osi nagnutom u odnosu na vlastiti protoplanetarni disk, što upućuje na to da poravnanje nije univerzalno pravilo, nego varijabla ugrađena u same početke zvjezdanih sustava.
Znanstvenici su analizirali 49 mladih, izoliranih zvijezda koristeći podatke sa svemirskih misija Kepler (K2) i TESS te radioteleskopa ALMA. Cilj je bio izmjeriti nagib osi rotacije zvijezda u odnosu na orijentaciju njihovih protoplanetarnih diskova.
Rezultati su pokazali da su dvije trećine sustava usklađene, ali trećina pokazuje jasno odstupanje. To sugerira da neka Sunca i njihovi diskovi od početka nastaju pod kutom, bez kasnijih poremećaja.
Stari problem s nagibima
Otkako su početkom 1990-ih otkriveni prvi egzoplaneti, astronomi su primijetili da mnogi od njih kruže pod velikim kutem u odnosu na rotaciju svojih matičnih zvijezda. To je potaknulo brojne teorije o gravitacijskim poremećajima, bliskim prolascima drugih zvijezda, ili utjecaju masivnih planeta na rubovima sustava.
Lauren Biddle, astrofizičarka sa Sveučilišta u Teksasu i glavna autorica studije, pojašnjava da su se ti modeli temeljili na pretpostavci da su svi sustavi počeli poravnato, a kasnije se poremetili.
Ova nova analiza sugerira drukčiji zaključak: u barem trećini slučajeva sustavi su nagnuti već pri nastanku. Brendan Bowler, profesor sa Sveučilišta u Kaliforniji i suautor studije, objašnjava: “Zna se da sve mlade zvijezde imaju diskove, no do sada se znalo vrlo malo o njihovoj međusobnoj orijentaciji,” rekao je Bowler.
Dodaje kako otkriće smanjuje potrebu za složenim post-formacijskim objašnjenjima poput sudara ili migracija planeta. U mnogim slučajevima, nagib bi mogao biti jednostavno dio početnog stanja sustava.
Sunčev sustav kao dio šire slike
Naš Sunčev sustav ima blago odstupanje, oko šest stupnjeva između osi Sunca i ravnine planeta. U svjetlu novih podataka, to više ne izgleda kao iznimka, već kao očekivana varijacija unutar prirodne raspodjele.
“Ako znanost favorizira najjednostavnije objašnjenje koje odgovara podacima, onda je i naše Sunce vjerojatno samo dio šireg obrasca početne ukošenosti,” zaključuje Bowler.
Ostaje otvoreno pitanje: zašto se neka Sunca rađaju nagnuta? Sljedeći cilj istraživača je proučiti fizikalne procese koji djeluju tijekom formiranja zvijezda i diskova — prije nego što planeti uopće nastanu.
“Znamo da je trećina sustava nagnuta, ali još ne znamo zašto,” kaže Bowler.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
