Ekolog specijaliziran za populaciju, William Rees, s Fakulteta za zajedničko i regionalno planiranje Sveučilišta British Columbia, podsjeća stanovnike Zemlje da naš planet može podržati samo određen broj ljudi. U svom radu objavljenom u časopisu World, ističe da su tijekom godina razvijeni brojni modeli koji pokazuju da u određenom okolišu može živjeti samo određeni broj životinja (poput štakora) – svi pokazuju da u nekom trenutku dolazi do korekcije populacije.
Daleke 1947. godine, etolog John B. Calhoun provodio je eksperimente sa štakorima u ekološkim uvjetima u vanjskim ogradama – svakoj je koloniji dao sve što im je trebalo za preživljavanje, osim dodatnog prostora – nije bilo predatora. Štakori su se bez iznimke razmnožavali dok nisu mogli preživjeti u ograničenom prostoru koji im je dan – dogodile su se korekcije populacije – u nekim slučajevima nijedan štakor nije preživio.
Naknadni eksperimenti s drugim životinjama pokazali su otprilike isto, što je većinu u toj struci navelo na zaključak da će se ljudi uskoro naći u istoj situaciji. Upravo to Rees ističe u svom radu.
Rees napominje da već postoje znakovi stresa zbog prenapučenosti – planet se sve više zagrijava i kritični resursi su ugroženi, kao što je dostupnost fosilnih goriva, hrae i vode. Također ističe da su mnogi Zemljini ciklusi poremećeni, kao što su vremenski obrasci i globalni ciklus hranjivih tvari.
Sve zajedno, sugerira da je naša planeta na putu prema velikoj korekciji populacije – možda čak prije kraja ovog stoljeća. Takva korekcija, napominje, bila bi drastičan pad ljudske populacije. Dodaje da bi se takvo smanjenje moglo dogoditi na jedan ili više načina, kroz rat, glad, nestabilnost staništa ili bolest. U Calhounovim studijama s štakorima, mnogi su glodavci jednostavno napustili društvo, odbijajući raditi ili čak pokušavati se razmnožavati.
Rees zaključuje da takva korekcija nije unaprijed određena usprkos rezultatima eksperimenata. Moguće je, napominje, da zbog većih mozgova od štakora možemo prepoznati glupost našeg ponašanja i napraviti promjene koje bi nas mogle spasiti.
Ako drastično usporimo rast populacije, suzbijemo globalno zagrijavanje i riješimo se nekih drugih problema koje smo stvorili, sugerira, ljudska bi rasa mogla preživjeti dok nas neki drugi događaj izvan naše kontrole ne uništi. Prvi korak, predlaže, je prepoznavanje problema. Odatle bi planiranje i inovacije mogli rezultirati realnim rješenjima.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
