Atmosfere planeta prirodno su propusne. Bez čvrste ‘barijere’ koja bi ih zadržavala, atmosferski materijal neizbježno se raspršuje u svemirski vakuum. Prema Science Alert-u, Zemlja svakodnevno izgubi oko 90 tona atmosferskog materijala, što nam pruža uvide u slične procese na drugim planetima. Venera, nekoć umjeren svijet sličan Zemlji s tekućom vodom, sada je vrući planet prekriven oblakom ugljičnog dioksida, koji izaziva sumporne kiše. Nedavno je svemirska letjelica u prolazu pored Venere otkrila ispuštanje atoma ugljika i kisika s planeta. To otkriće, zajedno s prethodnim nalazima o gubitku vodika, pruža nove uvide u dramatičnu transformaciju Venere.
“Astrofizičko istraživanje gubitka teških iona i razumijevanje mehanizama bijega ključno je za shvaćanje kako se atmosfera Venere razvijala i kako je izgubila svoju vodu,” izjavio je astrofizičar Dominique Delcourt iz Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS) u Francuskoj. Unatoč činjenici da je Venera naš najbliži orbitalni susjed i planet najviše sličan Zemlji, informacije iz prve ruke o njoj su ograničene. Trenutačno postoji samo jedna misija posvećena direktnom proučavanju Venere – japanski orbiter Akatsuki, koji proučava njenu atmosferu od 2010. godine. Međutim, druge svemirske letjelice povremeno pružaju uvide o Veneri tijekom svojih primarnih misija. BepiColombo, suradnički projekt Japanske agencije za istraživanje svemira i Europske svemirske agencije, izveo je dva bliska preleta pored Venere u 2020. i 2021. godini. Tijekom drugog preleta, sonda je istražila do tada neistražene dijelove Venere magnetne okoline.
Magnetsko polje Venere
Za razliku od Zemlje, Venera ne stvara svoje magnetsko polje unutar planeta. Njeno magnetsko polje proizlazi iz interakcije naelektriziranih čestica u gornjim slojevima atmosfere s solarnim vjetrom, čime se formira slaba magnetna ‘sfera’ u obliku suze, s repom koji se pruža prema solarnom vjetru. BepiColombo je preletio kroz tu specifičnu regiju, područje između vanjske granice magnetosfere i sabijenog materijala poznatog kao udarni val. Sonda je prošla vrlo blizu Venere, a njeni instrumenti su otkrili da su atomi kisika i ugljika bili dovoljno ubrzani da pobjegnu iz Venere gravitacije. “Ovo je prvi put da su zabilježeni bijeg pozitivno naelektriziranih ugljikovih iona iz Venere atmosfere,” izjavila je astrofizičarka Lina Hadid iz CNRS-a. “To su teški ioni koji su obično spori, pa još uvijek istražujemo mehanizme njihova ubrzanja, bilo elektrostatičkim ‘vjetrom’ ili centrifugalnim procesima.”
Planirane su najmanje tri misije za daljnje istraživanje Venere, koje bi trebale rasvijetliti mnoga preostala pitanja, uključujući mehanizam bijega ugljika, vulkansku aktivnost planeta i mogućnost života među njenim oblacima. “Istraživanja ne objašnjavaju potpuno gubitak vodene količine Venere,” rekla je astrofizičarka Moa Persson iz Švedskog instituta za svemirska istraživanja. “Ovo istraživanje je važan korak u otkrivanju kako se atmosfera Venere razvijala tijekom vremena, a nadolazeće misije pomoći će popuniti mnoge praznine.” Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature Astronomy.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
