Mnogo je nepoznanica o Veneri, planetu koji nam je najbliži. Gusti oblaci koji prekrivaju Veneru desetljećima su predmet nagađanja među planetarnim znanstvenicima, a posebno intrigantan fenomen na tom planetu su vulkani. Prema procjenama, na Veneri se nalazi oko 85,000 vulkana. No, kako izvještava Universe Today, znanstvena zajednica još uvijek nema konačan odgovor na pitanje postoji li aktivni vulkanizam. Nadolazeće svemirske misije mogli bi pružiti odgovore, a nedavno objavljena studija europskih znanstvenika u časopisu Space Science Reviews istražuje kako bi se podaci s tih misija mogli iskoristiti u tom kontekstu. U radu se aktivni vulkanizam na Veneri razmatra kroz dva pristupa: prvi ispituje može li Venera održavati sadašnji sastav svoje atmosfere bez dodavanja plinova iz vulkanskih izvora, dok drugi traži dokaze o privremenim pojavama koje bi bile moguće samo u prisutnosti aktivnih vulkana.
Koncentracija sumpornog dioksida
Prvi pristup posebno se oslanja na promjene u koncentraciji sumpornog dioksida u atmosferi, koje su zabilježene tijekom desetljeća. Iako neki istraživači te promjene vide kao očite dokaze vulkanizma, drugi predlažu da bi one mogle biti rezultat nepoznatih interakcija između površine i atmosfere, ili čak između različitih slojeva atmosfere. Što se tiče privremenih pojava, one mogu uključivati sve od vodene pare do vulkanskog pepela. Do sada su relevantni podaci uglavnom prikupljeni putem misija daljinskog osmatranja, no nekoliko novih misija planira direktno prikupljanje podataka pri prolasku kroz atmosferu. Misija DAVINCI, primjerice, provodit će mjerenja izravno u atmosferi Venere, opremljena spektrometrima i naprednim kamerama, što bi trebalo omogućiti izravno detektiranje tragova vulkanskih plinova. Također, mjerenja ionskih koncentracija, poput omjera deuterija i vodika, mogla bi upućivati na stalno ispuštanje vulkanskih plinova.
Misija EnVision
S druge strane, misija EnVision specijalizirat će se za istraživanje viših slojeva atmosfere korištenjem različitih vrsta blisko-infracrvene i ultraljubičaste spektroskopije, što bi moglo doprinijeti razjašnjavanju misterija vezanih za oblak sumpornog dioksida i procese koji se tamo odvijaju. Iako izvan okvira trenutnog rada, jedan od potencijalno korisnih instrumenata bio bi senzor infrasounda, koji bi mogao detektirati pritisak uzrokovan vulkanskim erupcijama. Nažalost, trenutno nijedna planirana misija neće provesti dovoljno vremena u atmosferi za takva mjerenja, iako su nekoliko takvih misija predložene. Bit će potrebno još vremena prije nego što nove tehnike omoguće temeljite analize. Prva od tri glavne misije koje se uskoro upućuju prema Veneri, DAVINCI, nije planirana za lansiranje najmanje još pet godina, s dolaskom na planet nekoliko godina kasnije. To daje znanstvenicima dovoljno vremena za razvoj i preciziranje svojih hipoteza o onome što bi misija mogla otkriti, te na koncu možda i odgonetnuti zagonetku vulkanizma na Veneri.
