Znanstvenici su identificirali najstariju zvjezdanu kartu ikad zapisanu prije 2300 godina

U jednom rukopisu starom više od dva tisućljeća krije se zapis koji mijenja povijest astronomije. Tim kineskih znanstvenika potvrdio je da najstariju zvjezdanu kartu nije izradio antički grčki astronom Hiparh, kako se dugo vjerovalo, nego kineski promatrač neba po imenu Shi Shen, i to oko 360. godine prije Krista. Ta karta, poznata pod nazivom Shi Shi Xing Jing, zabilježila je položaje više od 120 zvijezda, uključujući Sjevernjaču i zviježđa poput Djevice, Lava i Kose Berenike.

Do ovog otkrića došlo se kombinacijom drevnih zapisa i suvremenih tehnologija. Korištenjem algoritama umjetne inteligencije, istraživači su uspjeli precizno odrediti razdoblje kada su zvijezde na karti bile promatrane i nacrtane. Pokazalo se da je karta starija od Hiparhovog kataloga za najmanje dva stoljeća.

Umjetna inteligencija otkriva kada je nastala najstarija zvjezdana karta

Zemljina rotacija i njezine suptilne promjene tijekom vremena utječu na to kako vidimo zvijezde s površine planeta. Taj fenomen, poznat kao precesija osi, znači da zvjezdane karte postaju zastarjele već nakon nekoliko stotina godina. Shi Shen je svoje promatranje zabilježio precizno za svoje doba, ali do vremena dinastije Han, oko 125. godine nove ere, te su pozicije već odstupale.

Kako bi dokazali da razlike u pozicijama nisu bile posljedica grešaka kasnijih prepisivača, već precesije, tim astronoma iz Kineske akademije znanosti razvio je poseban alat umjetne inteligencije temeljen na Houghovoj transformaciji. Ova metoda omogućila je usporedbu zabilježenih položaja zvijezda sa stvarnim astronomskim simulacijama neba u različitim povijesnim razdobljima.

Rezultati su pokazali da je dio karte zbilja nastao tek u 2. stoljeću nove ere, ali najstariji dijelovi precizno odgovaraju nebu iz 4. stoljeća prije Krista — u vrijeme kada je Shi Shen zapisivao položaje zvijezda nad Kinom.

Debata o instrumentima i značenju karte još traje

Ne dijele svi znanstvenici oduševljenje ovim otkrićem. Neki povjesničari, poput Bosuna Yanga i Ziaochuna Suna, upozoravaju da bi preciznost karte mogla ukazivati na korištenje armilarne sfere — instrumenta koji, prema dosadašnjim saznanjima, nije postojao u Shi Jevo doba. Ako je došlo do grešaka zbog netočnog instrumenta, datacija bi se mogla pomaknuti na oko 103. godinu prije Krista. I u tom slučaju, karta bi i dalje bila starija od grčkog uzora, ali mlađa nego što tvrdi analiza umjetne inteligencije.

Unatoč skepticizmu, autori studije ostaju pri svojoj procjeni. Kažu da je njihova metoda riješila mnoge probleme s kojima su se suočavali raniji pokušaji datacije i da su rezultati robusni. Prema njihovim riječima, Shi Jeva zvjezdana karta nije samo kulturno nasljeđe — ona je najstariji poznati dokumentirani pogled čovječanstva prema zvijezdama.