Duboko u srcu Mliječne staze, u regiji gdje se sudaraju hladni plinovi, mlade zvijezde i siloviti kozmički vjetrovi, znanstvenici su po prvi put napravili detaljnu kartu magnetskih polja. Ta nevidljiva sila pokazala se ključnom za razumijevanje kako nastaju i razvijaju se zvijezde u najekstremnijim dijelovima naše galaksije.
Galaktički kaos pod magnetskom lupom
Tim znanstvenika sa Sveučilišta u Chicagu, predvođen doktorandom Royjem Zhaom, usmjerio je istraživanje na područje poznato kao Sagittarius C. Riječ je o turbulentnoj zoni unutar Središnje molekularne regije, golemog oblaka plina i prašine smještenog blizu samog središta galaksije.
Sagittarius C funkcionira poput svojevrsnog astrofizičkog ključa za dešifriranje složenih odnosa između gustih oblaka, magnetskih polja i procesa nastanka zvijezda. Znanstvenici su koristili podatke NASA-ina, sada umirovljenog, opservatorija SOFIA, koji je promatrao infracrveno zračenje sitnih čestica kozmičke prašine.
Te mikroskopske čestice ponašaju se poput kompasa, orijentiraju se duž silnica magnetskog polja. Analizom polariziranog svjetla koje emitiraju, istraživači su uspjeli rekonstruirati prvi magnetski prikaz tog dijela galaksije.
Regija vrućeg plina i tragovi elektrona
Rezultati su otkrili kako se magnetsko polje oblikuje oko šireće sfere vrućeg, ioniziranog plina, koju pokreću snažni zvjezdani vjetrovi iz nakupine mladih, masivnih zvijezda. Upravo ta struktura mogla bi objasniti jednu od najzagonetnijih pojava u središtu galaksije, tanke, izdužene tokove elektrona koji kroz prostor putuju gotovo brzinom svjetlosti.
Ovi misteriozni radijski filamenti prvi su put zabilježeni još 1980-ih, upravo od strane Zhaoova mentora, profesora Marka Morrisa. No, njihovo podrijetlo godinama je ostajalo nejasno. Nova magnetska mjerenja podupiru hipotezu da ti brzi elektroni nastaju kada se magnetske silnice sudare i rekonfiguriraju, proces poznat kao magnetska rekonekcija, pri čemu se nabijene čestice ubrzavaju do ekstremnih brzina.
Izvor: NASA/ESA
Kozmički balans između zvijezda, plina i polja
Otkrivena magnetska struktura dodatno pokazuje kako se različite komponente galaktičke jezgre međusobno isprepliću. Hladni molekularni oblaci u kojima nastaju zvijezde, vrele ionizirane regije zahvaćene zvjezdanim vjetrovima i kompleksna magnetska polja sudjeluju u stalnom kozmičkom plesu.
Ova interakcija određuje kako će se materija ponašati u galaktičkom središtu, hoće li se sabiti u nove zvijezde, raspršiti u okolni prostor ili oblikovati strukture koje promatramo kroz teleskope.
Jedan od najupečatljivijih rezultata studije bilo je savršeno podudaranje granica magnetskog polja s kartom emisije ioniziranog ugljika iz druge astrofizičke studije. Ova neovisna korelacija potvrdila je konzistentnost podataka iz različitih promatranja.
U središtu širećeg mjehura plina znanstvenici su uočili i posebnu vrstu masivne zvijezde poznatu kao Wolf-Rayetova zvijezda — izuzetno vruću i nestabilnu fazu u životnom ciklusu masivnih zvijezda. Njezini snažni vjetrovi dodatno pogoršavaju dinamiku regije i utječu na oblik magnetskog polja.
Univerzalni zakoni
Iako je fokus studije bio na Mliječnoj stazi, njezine implikacije nadilaze granice naše galaksije. Sagittarius C funkcionira kao ogledni primjer za razumijevanje procesa koji se odvijaju u galaktičkim jezgrama diljem svemira.
Mapiranjem magnetskih polja i njihovog utjecaja na ponašanje plinova i zvijezda, astronomi dobivaju alate za dešifriranje temeljnih fizikalnih procesa koji određuju izgled i razvoj galaksija. U tom kontekstu, središte naše galaksije nije samo predmet lokalnog interesa, već ključ za razumijevanje šireg svemira.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
