Pod kilometarskim slojevima leda istočne Antarktike skriva se nevjerojatno očuvan krajolik koji potječe iz doba dok je kontinent još bio povezan s Australijom. Zahvaljujući radarskim snimkama, međunarodni tim geofizičara otkrio je niz zapanjujuće ravnih površina koje prekrivaju oko 40 posto proučavanog područja — i koje ne samo da su opstale netaknute milijunima godina, već danas izravno utječu na kretanje antarktičkog ledenog pokrova.
Ravne površine usporavaju led
Znanstvenici sa Sveučilišta Durham, Newcastle i drugih institucija koristili su visoko precizne radarske podatke kako bi proučili 3.500 kilometara dugu obalu između Zemlje princeze Elizabete i Zemlje Georgea V. Ispod ledenog pokrova otkrili su izuzetno ravne i prostrane dijelove terena koji snažno kontrastiraju ostatku podzemnog reljefa.
“Kad smo proučavali radarske snimke topografije ispod leda, ove iznimno ravne površine počele su iskakati gotovo posvuda gdje smo gledali,” rekao je dr. Guy Paxman, voditelj studije i znanstvenik s Odsjeka za geografiju na Sveučilištu Durham.
No otkriće nije samo geološki zanimljivo. Pokazalo se da se led iznad tih ravnih područja kreće znatno sporije nego led iznad susjednih, neravnijih dijelova. Tamo gdje se površina naglo lomi u duboke doline, brzina ledenih tokova naglo raste. Znanstvenici sumnjaju da same ravne površine preusmjeravaju ledene mase prema dolinama, što bi značilo da oblik drevnog krajolika i danas aktivno usmjerava dinamiku ledenog pokrova.
Krajolik sačuvan 34 milijuna godina
Prema geološkim modelima, Antarktika se odvojila od Australije prije otprilike 80 milijuna godina. Led ju je počeo prekrivati prije 34 milijuna godina, i otada je njezin reljef ostao zarobljen u ekstremnoj hladnoći i izolaciji. Znanstvenici vjeruju da su upravo te okolnosti omogućile iznimnu razinu očuvanosti.
“Činjenica da su ove ravnine preživjele u gotovo netaknutom stanju milijunima godina sugerira da ledeni pokrov nije svuda jednako erodirao podlogu,” rekao je dr. Paxman. “To ukazuje na nedostatak intenzivne, selektivne erozije na tim područjima tijekom glacijalne povijesti Antarktike.”
Profesor Neil Ross, stručnjak za polarnu znanost i okolišnu geofiziku sa Sveučilišta Newcastle, ističe da znanstvena zajednica već dugo primjećuje fragmente podataka koji ukazuju na prisutnost ravnih reljefa ispod leda, ali dosad nije bilo jasne slike.
“Sastavljanjem ovih podataka kao slagalice otkrili smo kako su se te drevne površine formirale, kako danas utječu na protok leda, i kakvu bi ulogu mogle imati u budućem razvoju istočnoantarktičkog ledenog pokrova u kontekstu zagrijavanja planeta,” rekao je Ross.
Ključ za preciznije klimatske modele
Antarktika trenutno gubi led rekordnim tempom, a većina modela globalnog porasta razine mora temelji se na pretpostavkama o budućem ponašanju njezina ledenog pokrova. No novo istraživanje pokazuje da te pretpostavke moraju uključivati i strukturu terena ispod leda.
Znanstvenici smatraju da ravne podzemne površine mogu djelovati kao barijere koje usporavaju kretanje ledenih masa. Ako se njihov učinak potvrdi i kvantificira, to bi moglo znatno unaprijediti klimatske modele koji predviđaju porast razine mora u različitim scenarijima globalnog zagrijavanja.
“Podaci o obliku i geološkoj građi novootkrivenih površina pomoći će nam da bolje razumijemo kako se led kreće na rubu istočne Antarktike,” objasnio je dr. Paxman. “To će nam omogućiti preciznije prognoze o tome kako bi istočnoantarktički ledeni pokrov mogao utjecati na razinu mora u budućnosti.”
Istraživači planiraju sljedeću fazu istraživanja provesti izravno na terenu, bušenjem kroz ledeni pokrov kako bi prikupili uzorke podloge. Kombinacijom fizičkih uzoraka i radarskih podataka mogli bi dodatno unaprijediti računalne modele koji se koriste za predviđanje posljedica klimatskih promjena.
Ivan je novinar, bloger i autor s više od 15 godina iskustva u digitalnim medijima. Piše o širokom spektru tema, uključujući svemir, astronomiju, znanost, povijest i arheologiju. Objavljuje kao gostujući autor u Večernjem listu, a kao stručni sugovornik gostovao je u emisijama na kanalima Science Discovery i History Channel. Osnivač je portala Kozmos.hr, prvog hrvatskog online magazina posvećenog popularizaciji znanosti i svemira.
