Gotovo pola stoljeća nakon lansiranja, svemirske letjelice Voyager i dalje šalju signal prema Zemlji — snagom manjom od one u prosječnoj mikrovalnoj pećnici. Unatoč tome, današnja tehnologija omogućuje nam da ih detektiramo čak i kad budu udaljeni 0,97 svjetlosnih godina, što je oko 17 tisuća godina putovanja brzinom kojom trenutno lete.
Najudaljenije letjelice čovječanstva i dalje šalju signal
Voyager 1 i 2, lansirani 1977., najudaljeniji su objekti koje je čovjek ikada stvorio. Trenutno su izvan heliosfere, u međuzvjezdanoj praznini. Voyager 1 udaljen je gotovo jedan svjetlosni dan od Zemlje, dok mu Voyager 2 slijedi s nešto manjim zaostatkom. Snaga njihovih odašiljača iznosi samo 23 wata — usporedivo s malom žaruljom, ali dovoljno da signal dopre s ruba Sunčeva sustava.
Signali koji stižu na Zemlju sve su slabiji, što je posljedica osnovnih fizikalnih zakona. Unatoč tome, antene koje čine Deep Space Network još uvijek uspijevaju “uhvatiti” njihov šapat iz tame svemira.
Detekcija na udaljenosti od gotovo jedne svjetlosne godine
Nova analiza znanstvenice Sofije Sheikh pokazuje da bi, uz današnju razinu tehnološke osjetljivosti, bilo moguće detektirati signal Voyagera čak i kad se udalji do 0,97 svjetlosnih godina od Zemlje. To je otprilike 354 svjetlosna dana — gotovo 17 tisuća godina puta brzinom kojom se Voyager 1 trenutno kreće: 61.500 kilometara na sat.
Naravno, to ne znači da će letjelica biti aktivna toliko dugo. Nuklearna baterija koja ju pogoni neće izdržati ni djelić tog razdoblja. No ostaje činjenica da bi njezin signal, kada bi i dalje postojao, još uvijek bio uhvatljiv čak i s međuzvjezdane udaljenosti.
Što Voyager govori o potrazi za izvanzemaljskom tehnologijom
Ovi rezultati nisu samo tehnički kuriozitet. Oni su dio šireg okvira proučavanja tzv. tehnopotpisa (technosignatures), odnosno tragova koje bi napredne civilizacije mogle ostaviti u svemiru. To uključuje umjetne plinove u atmosferama egzoplaneta, neobične zaklone zvijezda (poput hipotetske Dysonove sfere), ali i radioemisije, kakve mi svakodnevno odašiljemo.
Upravo na potonjem aspektu već desetljećima počiva SETI (Search for Extraterrestrial Intelligence) – program traženja izvanzemaljskog života pomoću radiovalova. Ako naši signali mogu putovati desetke svjetlosnih godina, postavlja se pitanje: može li nas netko već sada “slušati”?
Zemlja je već “glasna” u svemiru
Drugo istraživanje, koje je vodio Ramiro Caisse Saide sa Sveučilišta u Manchesteru, otkriva da bi civilizacija opremljena radioteleskopom poput Square Kilometer Array mogla otkriti ljudsku aktivnost na Zemlji već s udaljenosti od 10 svjetlosnih godina – samo na temelju signala iz mobilnih mreža.
Ako bi se usredotočili na radare u zračnim lukama, detekcija bi bila moguća s udaljenosti i do 200 svjetlosnih godina. Drugim riječima, čovječanstvo već sada odašilje dovoljno “glasnih” tragova koji bi mogli privući pažnju udaljenih promatrača.
Deep Space Network
Znanstvenici su analizirali i emisije iz Zemljine vlastite infrastrukture. Deep Space Network – globalna mreža antena koje komuniciraju s letjelicama poput Voyagera – emitira signal koji bi, prema Sheikhinoj procjeni, mogao biti ‘uhvaćen’ s udaljenosti do 65 svjetlosnih godina.
Unutar tog volumena nalazi se na tisuće zvjezdanih sustava. U nekom od njih možda postoji civilizacija koja je već detektirala našu prisutnost – ne zato što smo se namjerno javili, nego zato što neprestano odašiljemo.
Tragovi tehnologije kao nova znanstvena orijentacija
Proučavanje tehnopotpisa sve je važnije u astrobiologiji i SETI istraživanjima. Umjesto oslanjanja na pretpostavke o biološkim oblicima života, znanstvenici sve više razmatraju tehničke ostatke ili signale koje bi napredne civilizacije mogle ostaviti iza sebe – bilo svjesno, bilo kao nusprodukt svakodnevne aktivnosti.
Voyageri tako nisu samo povijesni relikti zlatnog doba svemirskih istraživanja, nego i eksperimentalni pokazatelji koliko je čovječanstvo već prisutno – i moguće prepoznatljivo – u galaktičkom susjedstvu.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.