Tim astronoma identificirao je egzoplanet LHS 1140 b kao potencijalno nastanjivu super-Zemlju bogatu ledom ili vodom.
Astronomi sa Sveučilišta u Montrealu otkrili su egzoplanet LHS 1140 b, smješten u zoni nastanjivosti svoje zvijezde, što znači da bi na njemu mogla postojati tekuća voda. Ovo otkriće, koje će biti objavljeno u časopisu The Astrophysical Journal Letters, temelji se na podacima prikupljenim iz Svemirskog teleskopa James Webb (JWST) u prosincu 2023., kao i na ranijim podacima teleskopa Spitzer, Hubble i TESS.
LHS 1140 b
“Ovo je prvi put da smo otkrili naznake atmosfere na stjenovitom ili ledenom egzoplanetu u zoni nastanjivosti,” izjavio je Ryan MacDonald, NASA-in Sagan Fellow na Sveučilištu u Michiganu. LHS 1140 b, udaljen oko 48 svjetlosnih godina u sazviježđu Kit, izdvaja se kao jedan od najperspektivnijih kandidata za naseljivi egzoplanet.
Ovaj egzoplanet orbitira oko crvenog patuljka male mase, približno petine veličine Sunca, što ga čini jednim od najbližih egzoplaneta našem Sunčevom sustavu koji se nalazi u zoni nastanjivosti. U toj zoni temperature omogućuju postojanje vode u tekućem obliku, ključnom za život kakav poznajemo.
Jedno od ključnih pitanja o LHS 1140 b bilo je je li riječ o mini-Neptunu ili super-Zemlji – stjenovitom ili vodom bogatom planetu većem od Zemlje. “Od svih trenutno poznatih umjerenih egzoplaneta, LHS 1140 b mogao bi biti naš najbolji kandidat za potvrđivanje tekuće vode na površini,” izjavio je Charles Cadieux, glavni autor istraživanja i doktorand na Sveučilištu u Montrealu.
Novi uvidi zahvaljujući JWST podacima
Analiza podataka snažno isključuje mogućnost da je LHS 1140 b mini-Neptun, ukazujući na to da je riječ o super-Zemlji s potencijalnom atmosferom bogatom dušikom. Međutim, potrebna su dodatna promatranja kako bi se potvrdila prisutnost dušika.
Procjene pokazuju da je LHS 1140 b manje gustoće nego što se očekivalo za stjenoviti planet sličan Zemlji, što sugerira da 10 do 20% njegove mase može biti voda. Ovo ukazuje na to da bi LHS 1140 b mogao biti svijet bogat vodom, nalik snježnoj kugli ili ledenom planetu s mogućim tekućim oceanom na dijelu površine koji je uvijek okrenut prema zvijezdi zbog sinkornizirane rotacije.
MacDonaldova analiza sugerira da LHS 1140 b ima atmosferu bogatu dušikom, sličnu Zemljinoj, koja je 78% dušik. Iako je rezultat preliminaran, prisutnost atmosfere bogate dušikom sugerira da je planet zadržao značajnu atmosferu, stvarajući uvjete koji bi mogli podržati tekuću vodu.
Modeli pokazuju da bi, ako LHS 1140 b ima atmosferu sličnu Zemljinoj, bio planet snježne kugle s oceanom promjera oko 4.000 kilometara, što je ekvivalentno polovici površine Atlantskog oceana. Površinska temperatura u središtu ovog oceana mogla bi biti ugodnih 20 stupnjeva Celzija.
Potencijal za buduća istraživanja
LHS 1140 b-ova moguća atmosfera i povoljni uvjeti za tekuću vodu čine ga izvanrednim kandidatom za buduće studije o nastanjivosti. Ovaj planet pruža jedinstvenu priliku za proučavanje svijeta koji bi mogao podržati život, s obzirom na njegov položaj u zoni nastanjivosti i vjerojatnost posjedovanja atmosfere koja može zadržati toplinu i podržati stabilnu klimu.
“Naša prva istraživanja LHS 1140 b s JWST-om otkrila su da je možda najbolji egzoplanet u zoni nastanjivosti za karakterizaciju atmosfere,” rekao je MacDonald. “Iako su potrebna dodatna promatranja kako bismo potvrdili atmosferu bogatu dušikom i tražili druge plinove, ovo je vrlo obećavajući početak.”
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
