Do 2030. mogli bismo živjeti dvostruko dulje zahvaljujući umjetnoj inteligenciji

Je li moguće da ćemo do kraja ovog desetljeća živjeti dvostruko dulje nego danas? Neki vodeći tehnološki poduzetnici vjeruju da upravo to čeka čovječanstvo — zahvaljujući napretku u području umjetne inteligencije (UI). Ako su u pravu, naš bi se odnos prema starenju, zdravlju i dugovječnosti mogao zauvijek promijeniti.

Prosječan životni vijek ljudi u posljednjih je dvjesto godina gotovo udvostručen. Dok su naši preci početkom 19. stoljeća rijetko doživljavali pedesetu, danas su osamdesete postale uobičajena stvarnost. No, kako ističe Dario Amodei, izvršni direktor tvrtke Anthropic iz San Francisca, pravo tehnološko ubrzanje tek dolazi. On tvrdi da bi umjetna inteligencija mogla omogućiti ljudima da žive dvostruko dulje, i to već do 2030.

“Ako smo u 20. stoljeću uspjeli povećati životni vijek s 40 na 75 godina, nije nelogično da bi se u 21. mogao povećati do 150,” napisao je Amodei u blog objavi iz 2024.

Njegov optimizam temelji se na sve sofisticiranijim modelima UI koji analiziraju genetske podatke, identificiraju biomarkere starenja i predlažu terapije za obnavljanje stanica. U laboratorijskim uvjetima već su razvijeni lijekovi koji produljuju životni vijek životinja za 30 do 50 posto, a umjetna inteligencija ubrzava taj proces do razine koja prije nije bila moguća.

Živjeti dvostruko dulje postaje tehnološki cilj

Zajedno s pojmom dugovječnosti sve češće se spominje izraz “biološka brzina bijega” — točka u kojoj znanstveni napredak uspijeva produžavati život brže nego što starimo. Ako se predviđanja obistine, mogli bismo živjeti dvostruko dulje i pritom ostati zdravi, pokretni i mentalno aktivni.

Futurist Ray Kurzweil vjeruje da će se već do 2032. razviti medicinski nanoboti koji će popravljati oštećene stanice i dostavljati lijekove izravno unutar tijela. Paralelno, UI bi mogla pomoći i u razvoju tehnologija za digitalno pohranjivanje svijesti, iako taj koncept i dalje izaziva žestoke rasprave među neuroznanstvenicima.

Unatoč entuzijazmu iz tehnoloških krugova, znanstvena zajednica ostaje oprezna. Profesor S. Jay Olshansky sa Sveučilišta Illinois u Chicagu naglašava da još nema dokaza da UI može zaustaviti ili bitno usporiti biološko starenje. U svom radu objavljenom u časopisu Nature Aging navodi da bi obećanja o dugovječnosti mogla biti više u domeni spekulacije nego znanosti.

Možemo govoriti o povećanju zdravog životnog razdoblja, no tvrdnje da ćemo živjeti dvostruko dulje do 2030. zasad nisu znanstveno utemeljene, objašnjava Olshansky.

Tehnologija napreduje ali znanost traži dokaze

Ključno pitanje ostaje: čak i ako umjetna inteligencija otkrije način kako produžiti život, koliko će vremena trebati da se ta otkrića potvrde i primijene na globalnoj razini? Dugovječnost se ne može mjeriti kroz godinu dana istraživanja. Potrebna su desetljeća kliničkih ispitivanja, praćenja učinaka i neovisne verifikacije.

Danas ljudi doista žive dulje nego ikad u povijesti, no ideja da ćemo uskoro živjeti dvostruko dulje nosi sa sobom niz etičkih, socijalnih i bioloških izazova. Hoće li društvo biti spremno za takvu transformaciju? Tko će imati pristup tim tehnologijama? I što produljeni život znači za naš planet i njegove resurse?

Zasad, umjetna inteligencija se pokazuje kao moćan alat u analizi zdravstvenih podataka, razvoju lijekova i personaliziranoj medicini. No da bi se doista moglo živjeti dvostruko dulje, potrebno je više od obećanja vizionara — potrebni su dokazi, rezultati i vrijeme.