kozmos.hr
Svemir

Zašto je SAD-u trebalo 51 godinu da se vrati na Mjesec

Izvor: Public Domain.
objavljeno

Nakon više od pola stoljeća, Sjedinjene Američke Države ponovno su ostvarile prisustvo na Mjesecu. U petak, 23. veljače, u 00:23 po Hrvatskom vremenu, tvrtka Intuitive Machines Inc. ostvarila je značajan korak u svemirskoj povijesti, uspješno slijetanjem robotske svemirske letjelice na Mjesečevu površinu. Time je postala prva privatna firma koja je postavila vozilo na Mjesec, čime je otvorila novo poglavlje u lunarnoj eksploraciji.

Ovaj uspjeh, za koji je NASA izdvojila gotovo 118 milijuna dolara, naišao je na široko odobravanje, koje je NASA izrazila putem platforme X, uz poruku: “Vaša narudžba je dostavljena… na Mjesec!” Intuitive Machines, u suradnji s NASA-om, planira poslati dodatna dva landera na Mjesec, što naglašava rastuće ambicije u svemirskom sektoru i širenje poslovnih mogućnosti u svemiru. U kontekstu rastuće konkurencije među tvrtkama za ostvarivanje prisustva na Mjesecu, Intuitive Machines je prekinuo niz neuspjeha koji su obilježili prethodne pokušaje. Od izraelske neprofitne organizacije SpaceIL, koja je 2019. godine doživjela neuspjeh u pokuüaju slijetanja na Mjesec, do japanske tvrtke Ispace Inc., koja je prošle godine izgubila kontakt sa svojim landerom, te Astrobotica, čiji je lander doživio kvar motora neposredno nakon ulaska u svemir ove godine.


Zašto je toliko teško do Mjeseca doći?

Ovaj povijesni trenutak postavlja pitanje: zašto je ponovno osvajanje Mjeseca predstavljalo takav izazov? Mjesec je okruženje koje ne prašta, s teškoćama u dizajniranju letjelica koje mogu izdržati njegove uvjete, što je izazov teško reproducirati na Zemlji za potrebe testiranja. Usporedba resursa koje privatne tvrtke imaju na raspolaganju s onima koje je NASA imala 1960-ih, kada je njezin proračun činio oko 4% ukupnog federalnog proračuna SAD-a, ukazuje na razmjere izazova. Jedan od ključnih izazova bilo je i iskustvo – ili nedostatak istog – s misijama na Mjesec među inženjerima 21. stoljeća. Kako ističe Phillip Metzger, planetarni fizičar na Sveučilištu Centralne Floride, iako ljudska vrsta posjeduje kolektivno iskustvo slijetanja na Mjesec, za mnoge tvrtke uključene u ove nove misije, to je potpuno novo područje, koje zahtijeva razvoj i usavršavanje novih tehnologija.

NASA-in fokus se od posljednje misije Apollo 1972. godine pomaknuo prema drugim projektima, poput svemirskog shuttlea i Međunarodne svemirske postaje. Iako su postojali prijedlozi za povratak na Mjesec, političke prepreke spriječile su realizaciju tih programa sve do 2017. godine, kada je inicijativa Artemis, potaknuta od strane tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa, označila novi početak u težnji za ljudskom prisutnošću na Mjesecu. Osim težnje za stvaranjem održive prisutnosti na Mjesecu, koja bi omogućila daljnje istraživanje sunčevog sustava, ovaj poduhvat također otvara mogućnosti za brojne vladine ugovore. Za razliku od ere Apolla, privatne tvrtke sada imaju priliku za ostvarivanje svojih ambicija na Mjesecu, s malo pomoći od NASA-e, kroz partnerstva poput onog s programom CLPS.

Fizički izazovi

Fizički izazovi lunarnog istraživanja ostaju značajni, od putovanja kroz vakuum svemira do Mjeseca, preživljavanja ekstremnih temperaturnih promjena, do zaštite od kozmičkih zraka. Osim toga, Mjesečeva gravitacija, neravan teren i nedostatak atmosfere dodatno kompliciraju slijetanje i navigaciju na njegovoj površini. Kao što je istaknula Addie Dove, izvanredna profesorica na Sveučilištu Centralne Floride, autonomija u izvršavanju misije ključna je zbog kašnjenja u komunikaciji između Zemlje i Mjeseca, što onemogućava realno-vremensko ljudsko upravljanje.

Povijest pokušaja slijetanja na Mjesec obilježena je i softverskim i hardverskim kvarovima, što pokazuje složenost ovog poduhvata. Unatoč izazovima, uspjeh Intuitive Machinesa simbolizira snagu i potencijal komercijalnih partnerstava u svemirskim istraživanjima, kako je naglasio administrator NASA-e Bill Nelson. Ovaj uspjeh ne samo da označava povijesni trenutak u svemirskoj eksploraciji, već i otvara put za buduće misije, uključujući one usmjerene prema južnom polu Mjeseca, regiji bogatoj resursima koji bi mogli biti ključni za daljnje istraživanje svemira.


Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.