Na arheološkom lokalitetu Xingyi u kineskoj pokrajini Yunnan, znanstvenici su nedavno iskopali kostur žene zakopane u fetalnom položaju. Na prvi pogled, riječ je bila o još jednom u nizu nalaza iz ranog neolitika. No kada je tim paleogenetičarke Tianyi Wang sekvencirao njezin DNK, otkriven je genetski trag koji nije pripadao nijednoj poznatoj ljudskoj skupini — već davno izgubljenoj, takozvanoj “fantomskoj lozi“, za koju se vjeruje da je ostavila traga u suvremenom stanovništvu Tibeta.
Uzorci DNK stari preko sedam tisuća godina sačuvali su dovoljno genetskih informacija da omoguće identifikaciju te do sada nepoznate grane azijske populacije. Iako se točno vrijeme odvajanja ove linije od ostalih ne zna, genetičke analize pokazuju da se radi o izrazito dubokom evolucijskom razdvajanju. Drugim riječima, “fantomska loza” iz Yunnana vjerojatno je bila predak današnjih Tibetanaca, ali nije povezana s nijednom drugom poznatom azijskom populacijom.
Zagonetna genetska prošlost Tibeta
Yunnan se nalazi na geografskoj razmeđi južne Kine, jugoistočne Azije i Tibetske visoravni, regiji iznimno bogatoj arheološkim i antropološkim tragovima prošlih migracija. No unatoč desetljećima istraživanja, podrijetlo naroda Tibeta i danas ostaje djelomično obavijeno misterijom.
Neki znanstvenici sugerirali su da je genetska posebnost Tibetanaca rezultat križanja s Denisovcima, izumrlom vrstom arhaičnih ljudi koji su nekoć nastanjivali visoravan. Drugi pak smatraju da su korijeni tibetanskog stanovništva povezani s drevnim azijskim grupama iz paleolitika.
No “fantomska loza” iz Xingyija ne odgovara nijednoj od tih hipoteza. Genetski tragovi pronađeni kod žene s lokaliteta Xingyi različiti su i od drevnih skupina s rijeke Huang He i doline rijeke Amur, koje su dosad smatrane glavnim izvorima istočnoazijske genetike.
Tko su bili ljudi ove izgubljene loze?
DNK analiza pokazala je da je žena iz Xingyija živjela otprilike 1500 godina prije ostalih ukopanih na istom nalazištu. Njezina genetska struktura jasno se razlikuje i od populacija sjeverne i južne Kine. Najbliža je nekim drevnim skupinama s područja današnje jugoistočne Azije, ali ni s njima ne dijeli potpunu podudarnost.
Wang i njezin tim vjeruju da se ova loza odvojila od ostalih azijskih skupina još prije 40.000 godina, tijekom ledenog doba. Tada su se ljudi s ovom genetskom pozadinom vjerojatno sklonili u južnije krajeve s blažom klimom, gdje su preživjeli dok je veći dio kontinenta bio pod ledom. Jedno od mogućih utočišta bila je i spilja Xiaodong u Yunnanu, gdje su pronađeni tragovi ljudske prisutnosti stari više od 43.000 godina.
Drevna genetika i ograničenja znanosti
Iako tehnologija sekvenciranja genoma danas omogućuje nevjerojatne uvide u prošlost, znanstvenici još uvijek nisu uspjeli identificirati izvornu populaciju iz koje potječe ova tajanstvena loza. Genetski uzorci iz južne Kine i planinskog pojasa između Tibeta i sjeverne Indije i dalje su rijetki, a upravo je to područje ključno za razumijevanje migracija koje su oblikovale azijski kontinent kroz posljednjih 40.000 godina.
U tom kontekstu, DNK žene iz Xingyija postaje iznimno vrijedan nalaz. Riječ je o rijetkom genetskom prozoru u gotovo zaboravljenu granu ljudske vrste, granu koja je, čini se, odigrala ključnu ulogu u nastanku tibetanske populacije, a možda i šireg himalajskog pojasa.
No, kako kaže Wang, “fantomska loza” i dalje šuti. Zakopana duboko, čak i nakon svih istraživanja, uporno skriva svoje podrijetlo.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
