Neprimjetna, ali bogata: zašto svi gledaju prema Cereri?
Dok se pozornost svijeta još uvijek vrti oko Mjeseca, jedna tiha kugla u središtu asteroidnog pojasa polako ulazi u fokus znanstvenika i svemirske industrije. Riječ je o Cereri, najvećem objektu između Marsa i Jupitera i prvom otkrivenom patuljastom planetu unutar našeg sustava.
Nova studija istraživača sa Sveučilišta Colorado i tvrtke Industrial CNT — specijalizirane za ugljikove nanocijevi — predlaže ambicioznu ideju: izgradnju svemirskog lifta na površini Cerere, kako bi se voda i drugi resursi mogli učinkovito izvoziti u duboki svemir. Iako zvuči kao znanstvena fantastika, plan se oslanja isključivo na tehnologije koje već danas postoje.
Ogromne zalihe vode — i jedinstvena gravitacija
Prema podacima NASA-ine letjelice Dawn, čak četvrtina mase Cerere čini voda — uglavnom u obliku leda. Za razliku od Mjeseca, gdje se voda skriva u sjeni kratera, na Cereri je široko rasprostranjena. A voda, izvan Zemlje, nije luksuz — to je ključni resurs: za piće, za uzgoj hrane, za proizvodnju kisika, pa čak i kao gorivo.
Voda se može elektrolizom razdvojiti na vodik i kisik, a ti se plinovi zatim mogu koristiti kao pogonsko gorivo u raketnim motorima. U nekim slučajevima, sateliti čak koriste vodu izravno — zagrijavaju je mikrovalnim potisnicima kako bi stvorili potisak bez potrebe za kemijskom reakcijom. No, prije nego što se uopće može iskoristiti, tu vodu treba izvući s površine Cerere — i to bez oslanjanja na klasične raketne sustave.
Zbog toga znanstvenici predlažu nešto radikalno: svemirski lift dugačak 30.000 kilometara, pričvršćen na površinu Cerere, s orbitalnom stanicom na vrhu. Zvuči nemoguće, ali zbog slabe gravitacije Cerere, taj je projekt tehnički daleko izvediviji nego na Zemlji.
Svemirski lift: manje goriva, brži transport
U konceptu iznesenom u radu, lift bi koristio ugljikove nanocijevi — materijal koji se već može proizvesti u laboratorijima. Konstrukcija bi mogla transportirati teret mase do 6.500 kilograma izravno do orbitalne stanice, koja bi rotirala sinkrono s Cererom, svakih devet sati.
Ta orbitalna dinamika omogućila bi da se tereti izbacuju u svemir gotovo bez dodatne potrošnje energije. Uštede su značajne: oko 60 posto manje energije potrebno je za lansiranje prema Zemlji, a potrošnja goriva smanjila bi se za najmanje 15 posto.
Studija također analizira različite metode pogona na bazi vode. Kao najefikasniji sustav ističu se mikrovalni elektrotermički potisnici (MET) s impulsom od gotovo 800 sekundi. Druga opcija je elektroliza vode i korištenje dobivenog vodika i kisika kao raketnog goriva.
No za elektrolizu je potrebna energija — i tu nastaje problem. Cerera je više nego dvostruko udaljenija od Sunca nego Zemlja, pa je solarna energija izuzetno slaba. Kao moguća rješenja spominju se radioizotopski termoelektrični generatori ili Stirlingovi motori, no njihova primjena na toj skali još nije dovoljno testirana.
Automatizacija — nužan preduvjet
Drugi veliki izazov je kašnjenje komunikacije. Signal između Zemlje i Cerere putuje u prosjeku 25 minuta u jednom smjeru, što onemogućuje bilo kakvu izravnu kontrolu u stvarnom vremenu. To znači da bi svaki ovakav sustav morao biti gotovo potpuno automatiziran.
Znanstvenici smatraju da bi upravo izgradnja takve infrastrukture na Cereri mogla ubrzati razvoj autonomnih sustava koji će se kasnije koristiti i drugdje u Sunčevu sustavu — primjerice na Marsu, Jupiterovim mjesecima ili čak asteroidima s vrijednim metalima.
Za razliku od Mjeseca, koji je politički i simbolički prostor utrke, Cerera nudi konkretan resursni potencijal. Ako se jednog dana ljudska prisutnost proširi izvan niskih orbita, Cerera bi mogla postati središnji logistički čvor, pogonska postaja i izvor vode za sve misije koje idu dalje od Marsa.
Naravno, sve to još je na papiru. No koncept svemirskog lifta na Cereri nije više samo teorija — on se temelji na fizici, materijalima i pogonima koji se već razvijaju. I dok se oči svijeta još okreću prema Mjesecu, možda će upravo Cerera postati prvi pravi industrijski objekt čovječanstva u svemiru.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
