Novi dokument iz Dikasterija za nauk vjere, objavljen u petak, 17. svibnja, ažurira norme za razlučivanje navodnih nadnaravnih fenomena. Norme su stupile na snagu u nedjelju, 19. svibnja, na blagdan Duhova. Dokument prethodi detaljno izlaganje kardinala Víctora Manuela Fernándeza, prefekta Dikasterija, nakon čega slijedi uvod i šest mogućih zaključaka. Procedura omogućuje brže donošenje odluka uz poštivanje pučke pobožnosti.
Ključne promjene
Prema novim pravilima, crkvena vlast više neće biti angažirana u službenom definiranju nadnaravne prirode fenomena, proces koji može zahtijevati mnogo vremena za temeljito proučavanje događaja. Još jedna nova norma uključuje izričitu uključenost Dikasterija za nauk vjere, koji mora odobriti konačnu odluku mjesnog biskupa i koji ima ovlast intervenirati motu proprio u bilo kojem trenutku.
Povijesni kontekst
Mnogi slučajevi u posljednjim desetljećima uključivali su bivši Sveti ured, čak i kada su se pojedini biskupi sami izjašnjavali. Međutim, intervencije su obično ostajale iza kulisa i nikada nisu bile javno objavljene. Nova izričita uključenost Dikasterija također se odnosi na teškoću ograničavanja fenomena, koji u nekim slučajevima dosežu nacionalne, pa čak i globalne dimenzije, što znači da odluka donesena u jednoj biskupiji ima posljedice i drugdje.
Dokument proizlazi iz dugogodišnjeg iskustva prošlog stoljeća, koje je zabilježilo slučajeve u kojima je mjesni biskup (ili biskupi regije) brzo proglasio fenomen nadnaravnim, da bi Sveti ured kasnije donio drukčiju odluku. Drugi slučajevi uključivali su biskupa koji bi rekao jedno, a njegov nasljednik odlučio suprotno o istom fenomenu. Svaki događaj također je zahtijevao dugo razdoblje razlučivanja kako bi se procijenili svi elementi i donijela odluka o nadnaravnoj ili nenadnaravnoj prirodi fenomena. Ta razdoblja ponekad su bila u suprotnosti s hitnošću davanja pastoralnih odgovora za dobro vjernika.
Duhovni plodovi i rizici
Kardinal Fernández u svom izlaganju objašnjava da su “mnogo puta ti događaji doveli do velikog bogatstva duhovnih plodova, rasta vjere, pobožnosti, bratstva i služenja. U nekim slučajevima, oni su doveli do nastanka svetišta diljem svijeta koja su u središtu pučke pobožnosti mnogih ljudi danas.” Međutim, također postoji mogućnost da “u nekim događajima navodnog nadnaravnog podrijetla” nastanu ozbiljni problemi koji štete vjernicima. To uključuje slučajeve u kojima se iz navodnih fenomena “izvlači korist, moć, slava, društveno priznanje ili drugi osobni interes,” čak do točke “kontrole nad ljudima ili provođenja zlostavljanja.”
Opće smjernice
Prema novim normama, Crkva će izvršavati svoje dužnosti razlučivanja na temelju sljedećeg:
“(a) može li se utvrditi znakove božanske akcije u fenomenima koji se navode kao nadnaravni; (b) postoji li nešto što je u suprotnosti s vjerom i moralom u spisima ili porukama onih koji su uključeni u navodne fenomene; (c) je li dopušteno cijeniti njihove duhovne plodove, treba li ih očistiti od problematičnih elemenata ili treba li vjernike upozoriti na potencijalne rizike; (d) je li preporučljivo da nadležna crkvena vlast prepozna njihovu pastoralnu vrijednost.” Međutim, “nije predviđeno u ovim normama da crkvena vlast daje pozitivno priznanje božanskog podrijetla navodnih nadnaravnih fenomena.”
Mogući zaključci
Razlučivanje navodnog nadnaravnog fenomena može doći do sljedećih šest zaključaka:
- Nihil Obstat: Bez izražavanja sigurnosti o nadnaravnoj autentičnosti samog fenomena, priznaje se mnogo znakova djelovanja Duha Svetoga. Biskup je potaknut da cijeni pastoralnu vrijednost i promiče širenje fenomena, uključujući hodočašća;
- Prae oculis habeatur: Iako se prepoznaju važni pozitivni znakovi, također se percipiraju neki aspekti zbunjenosti ili potencijalnih rizika koji zahtijevaju pažljivo razlučivanje i dijalog s primateljima duhovnog iskustva;
- Curatur: Primjećuju se različiti ili značajni kritični elementi, ali fenomen je već široko rasprostranjen i povezani su vidljivi duhovni plodovi. Stoga se ne preporučuje zabrana koja bi mogla uznemiriti vjernike, ali se mjesnom biskupu savjetuje da ne potiče fenomen;
- Sub mandato: Kritična pitanja nisu povezana s fenomenom samim, već s njegovom neprimjerenom upotrebom od strane ljudi ili grupa, kao što su neprilična financijska dobit ili nemoralni činovi;
- Prohibetur et obstruatur: Unatoč različitim pozitivnim elementima, kritična pitanja i rizici povezani s ovim fenomenom čine se vrlo ozbiljnima. Dikasterij traži od mjesnog biskupa da ponudi katehezu koja može pomoći vjernicima razumjeti razloge za odluku i preusmjeriti njihove legitimne duhovne brige;
- Declaratio de non supernaturalitate: Dikasterij za nauk vjere ovlašćuje mjesnog biskupa da proglasi da fenomen nije nadnaravan na temelju konkretnih činjenica i dokaza, kao što su priznanje ili vjerodostojna svjedočanstva o izmišljenju fenomena.
Postupci koje treba slijediti
Nove norme zatim ukazuju na postupke koje treba provesti. Na mjesnom je biskupu da ispita slučajeve i podnese svoju presudu Dikasteriju na odobrenje. Biskup se traži da se suzdrži od javnih izjava o autentičnosti ili nadnaravnoj prirodi i da osigura da nema zabune ili senzacionalizma. Ako se elementi slučaja “čine dovoljni,” mjesni biskup će zatim uspostaviti istražnu komisiju, koja bi trebala uključivati najmanje jednog teologa, jednog kanonista i jednog stručnjaka odabranog na temelju prirode fenomena.
Pozitivni i negativni kriteriji
Dokument navodi nekoliko pozitivnih kriterija za ocjenu navodnog nadnaravnog fenomena. To uključuje: vjerodostojnost i dobar ugled osoba koje tvrde da su primatelji nadnaravnih događaja ili su izravno uključene u njih, kao i ugled svjedoka koji su saslušani; doktrinalnu ortodoksnost fenomena i bilo kakvih poruka vezanih uz njega; nepredvidivu prirodu fenomena, čime je očito da nije rezultat inicijative uključenih osoba; i plodove kršćanskog života.
Negativni kriteriji uključuju: mogućnost očite pogreške o događaju; potencijalne doktrinalne pogreške; sektaški duh koji izaziva podjele u Crkvi; otvorenu potragu za profitom, moći, slavom, društvenim priznanjem ili drugim osobnim interesom usko povezanim s događajem; teške nemoralne radnje; psihološke promjene ili psihopatske sklonosti kod osobe koje su mogle utjecati na navodni nadnaravni događaj; i bilo kakvu psihozu, kolektivnu histeriju i druge elemente koji se mogu pripisati patološkom kontekstu.
Na kraju, uporaba navodnih nadnaravnih iskustava ili priznatih mističnih elemenata kao sredstva ili izgovora za vršenje kontrole nad ljudima ili provođenje zlostavljanja smatra se osobito moralno teškom. Bez obzira na konačno određenje, mjesni biskup mora nastaviti paziti na fenomen i uključene osobe, izvršavajući svoju redovnu vlast.
