Uskoro bi mogli otkriti postoji li život na Jupiterovom mjesecu Europi

Europa, izdvojena kao jedan od najvećih među više od 90 satelita koji kruže oko planeta Jupiter, smatra se jednim od najizglednijih mjesta za potragu za vanzemaljskim životom. Ovaj satelit, koji znanstvenici često opisuju kao “oceanski svijet”, skriva ispod svoje ledene površine ocean slane vode koji sadrži dvostruko više vode nego svi Zemljini oceani. Sada, misija Europa Clipper NASA-e, najveći svemirski brod koji je američka svemirska agencija razvila za planetarnu misiju, mogao bi posjedovati alate potrebne za otkrivanje tog života. Dok svemirski brod Clipper prolazi kroz završne faze testiranja i priprema se za lansiranje u listopadu 2024., znanstvenici koristeći jedan od devet instrumenata na brodu otkrili su uzbudljive mogućnosti. Ovaj instrument, osim što će procijeniti može li Europa podržavati život, mogao bi zapravo biti sposoban izravno otkriti vanzemaljski život ako on tamo postoji.

Potencijal za podržavanje života

Za život su ključni energija, tekuća voda i odgovarajući kemijski spojevi. Svemirski brod će pružiti detaljnije informacije o tim sastojcima na Europi, istražujući tako njezin potencijal za podržavanje života. Europa dobiva energiju od ekstremnih plimnih sila uzrokovanih Jupiterovom gravitacijom, koje guraju i povlače mjesec, generirajući unutarnju toplinu. Ovaj proces podržava teoriju o postojanju tekućeg oceana ispod površine.

Ocean na Europi možda sadrži kemijske gradivne blokove neophodne za život, uključujući elemente poput ugljika, kisika, fosfora i sumpora. Također, znanstveni tim će biti na oprezu za organskim spojevima koji sadrže ugljik i predstavljaju mnoge složenije kemijske spojeve vitalne za biologiju. Otkrivanje potpisa tih spojeva ključni je cilj misije Europa Clipper, što bi moglo ukazivati na mogućnost da Europa predstavlja još jedno stanište u sunčevom sustavu sposobno za podržavanje života.

Instrument SUDA (Surface Dust Mass Analyser), kojeg vodi Sveučilište u Coloradu u Boulderu, jedan je od devet instrumenata na Europa Clipperu. Sakupljat će sitne ledene čestice i prašinu iznad površine dok svemirski brod prolazi blizu mjeseca. Glavni cilj je odrediti sastav ovog materijala i, analizirajući putanje, saznati odakle na Europinoj površini potječe. Znanstvenici vjeruju da bi neki od ledenih materijala mogli potjecati iz erupcija ili gejzira na površini Europe. Ovi gejziri mogli bi izbacivati vodu iz oceana ispod površine u svemir, stoga bi analiza sastava tih materijala mogla pružiti dobre pokazatelje o pogodnosti oceana za život. Instrument SUDA će također moći odrediti je li materijal izvorno s Europe ili dolazi s drugog objekta u sunčevog sustavu, poput drugog Jupiterovog mjeseca.

Iako je misija Europa Clipper izvorno zamišljena s ciljem istraživanja oceana na Europi i evaluacije njezine sposobnosti za podršku životu, novija istraživanja objavljena u časopisu Science Advances upućuju na mogućnost da Clipper preraste u misiju za pronalazak života. Tim znanstvenika sa Sveučilišta u Washingtonu, Slobodnog sveučilišta u Berlinu i Otvorenog sveučilišta u Ujedinjenom Kraljevstvu proveo je testove na spektrometru s udarnim ioniziranjem — instrumentu identičnom SUDA — u uvjetima koji simuliraju one očekivane tijekom misije na Europi.

Istraživanja

U eksperimentu s malim ledenim kristalima, koji su bili usmjereni prema uređaju, znanstvenici su uključili i određenu količinu bakterijskog staničnog materijala. Otkrili su da je detekcija bakterijskog materijala moguća čak i kada je prisutan samo 1% ukupnog materijala stanice u ledenoj čestici. Nadalje, utvrdili su da različiti načini rada instrumenta imaju prednost u detekciji različitih vrsta organskih spojeva, uključujući masne kiseline i aminokiseline.

Fabian Klenner, član istraživačkog tima, za New Scientist izjavio je: “Ukoliko bi život na Europi imao membrane i DNK zasnovane na aminokiselinama, njihovo otkrivanje bilo bi nedvojbena potvrda postojanja života.” Istraživački tim namjerava koristiti ova saznanja za analizu podataka koji će pristići s Europe. Do lansiranja svemirskog broda na Europu, planiranog za 2030. godinu, ostalo je još nešto vremena za pripremu. Otkriće da Europa sadrži sve elemente potrebne za život ne samo da bi potaknulo obilje istraživanja i teorija, već bi i otvorilo put za planiranje budućih misija usmjerenih na detekciju potencijalnog života. Uspješna misija Clippera, koja bi, osim istraživanja, uspjela prikupiti i materijale koji izravno ukazuju na vanzemaljski život, predstavljala bi prekretnicu u povijesti znanstvenih otkrića.

Iako do sada nisu pronađeni konkretni dokazi o životu izvan Zemlje, indikacije o postojanju uvjeta pogodnih za život na drugim nebeskim tijelima unutar našeg solarnog sustava bude nadu. Pronalazak života na Europi bio bi prvi izravan dokaz vanzemaljske biologije, otvarajući temeljna pitanja o univerzalnosti života. To bi pružilo odgovor na drevno pitanje postojanja života izvan naše planete. Uspjeh u dokazivanju da Europa može, ili je mogla, podržavati život omogućio bi znanstvenicima razvoj i ispitivanje teorija o nastanku i evoluciji takve biologije. Time bi se mogli dobiti ključni uvidi u procese koji su doveli do pojave života na Zemlji.