Znanstvenici su nedavno na Marsu otkrili divovski udarni krater koji nalikuje panju, a ima čak i svoje godove.
ExoMars Trace Gas Orbiter (TGO) na Marsu je nedavno snimio prilično neobičnu značajku koja izgleda poput gigantskog panja s karakterističnim prstenjem.
ExoMars Trace Gas orbiter
ExoMars orbiter stigao je na Mars 2016. godine u sklopu misije ExoMars za proučavanje Crvenog planeta iz njegove orbite. Radi se o zajedničkoj misiji Europske svemirske agencije (ESA) i ruske svemirske agencije Roscosmos.
Orbiter proučava Mars odozgo i poprijeko, kruži oko planeta te prikuplja podatke o njegovoj rijetkoj atmosferi, dok površinu planeta snima pomoću kamere u boji i kamere Stereo Surface Imaging System (CaSSIS).
Veliki panj na Marsu
Na jednoj od snimki orbitera, datiranoj 13. lipnja 2021., u sjevernim ravnicama Acidalia Planitia, može se vidjeti fascinantna, ali istovremeno bizarna pojava. Naime, struktura u pitanju nalikuje divovskom panju s tipičnim koncentričnim prstenima. No, ne radi se o doslovnom panju, već o udarnom krateru koji je bogat ledom.
Iako ‘godovi’ kratera ne govore o njegovoj starosti kao što je to slučaj s drvećem na Zemlji, obrasci unutar kratera mogu pomoći istraživačima da bolje razumiju što sačinjava njegovu strukturu te što se događalo na Marsu tijekom njegove povijesti.
https://kozmos.hr/nada-za-pronalazak-marsove-podzemne-vode-presusila/
Naslage leda taložile su se u skladu s dramatičnim promjenama nagiba Crvenog planeta
Ono što se zasad može reći o krateru jest da je prepun naslaga bogatih vodenim ledom. Te naslage položene su mnogo ranije u povijesti planeta, navodi priopćenje ESA-e. Znanstvenici misle da su se naslage u udarnom krateru nataložile kao posljedica promjena nagiba planeta, odnosno njegove osi rotacije. Nagib planeta, kao što vidimo na Zemlji, uzrokuje sezonske promjene, a Marsov nagib se tijekom vremena dramatično izmijenio u usporedbi s nagibom Zemlje.
Tijekom ranijeg perioda nagib Marsa odnosno njegove osi, omogućavao je stvaranje naslaga vodenog leda na nižim geografskim širinama nego što bi to bilo moguće danas.
“Prsteni” kratera i pukotine ondje vjerojatno su posljedica promjena u okolišu tijekom vremena. Istraživači misle da su te značajke rezultat promjene godišnjih doba i temperatura, zbog kojih se materijal u krateru širio i skupljao u skladu s toplim i hladnim razdobljima.
https://kozmos.hr/nasa-otkrila-da-je-voda-tekla-na-povrsini-marsu-dulje-nego-smo-mislili/
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.