kozmos.hr
Astronomija

Uočen novi planet sličan Zemlji u obližnjem sustavu

Umjetnički prikaz sustava Gliese 887
objavljeno

U sustavu Ross 508 udaljenom samo 36,5 svjetlosnih godina od Zemlje astronomi su pronašli novi egzoplanet koji možemo klasificirati kao super-Zemlju.

U novom radu koji čeka objavu u znanstvenom časopisu Publications of the Astronomical Society of Japan, trenutno javno dostupnom u radnoj verziji u repozitoriju arXiv, japanski tim astronoma predstavio je otkriće novog egzoplaneta sličnog Zemlji u sustavu Ross 508. Taj sustav udaljen je od Zemlje samo 36,5 svjetlosnih godina, što je u svemirskim razmjerima naše blisko susjedstvo, i u njegovom centru nalazi se crveni patuljak. Dotična zvijezda svijetli relativno slabo i nije vidljiva na našem nebu golim okom, no nije nevidljiva i za teleskop Subaru na Havajima, teleskop u nadležnosti Japanskog nacionalnog astronomskog opservatorija (National Astronomical Observatory of Japan, ili NAOJ), koji je korišten za ovo otkriće.

Planet je pronađen na samom rubu nastanjive zone tog sustava i potrebno mu je samo 10,75 zemaljskih dana da napravi puni krug oko svog sunca. Također, otprilike 4 je puta veće mase od Zemlje, što znači da ga sa sigurnošću možemo klasificirati kao super-Zemlju, odnosno egzoplanet koji ima masu veću od Zemlje no značajno manju od plinskih divova našeg sustava poput Jupitera ili Neptuna. Dalje, zbog poznate nam mase novootkrivenog planeta, prilično smo sigurni da se radi o kopnenom, odnosno kamenom, a ne plinskom planetu. Dano mu je ime Ross 508 b.

Prva slika egzoplaneta
Prva slika nekog egoplaneta ikada snimljena. Radi se o sustavu 2M1207 udaljenom 172 svjetlosne godine, a snimio ga je Europski južni opservatorij 2004. Izvor: ESO.

Na tom planetu život kakvog mi poznajemo vjerojatno nije moguć. Kao što je navedeno, on se nalazi izvan nastanjive zone sustava Ross 508, odnosno nalazi se izvan zone u kojoj su uvjeti za razvitak života na planetu pogodni, tj. gdje količina radijacije s matične zvijezde koja dolazi do planeta nije niti prevelika niti premala. Granice svake nastanjive zone naravno nisu crno-bijele (u Sunčevom sustavu i Mars se nalazi na vanjskom rubu nastanjive zone, pa na njemu nema života), no Ross 508 b svakako je izvan njih.

Ovo otkriće ipak je značajno iz drugih razloga. Prvo i osnovno, ono potvrđuje efikasnost naših metoda za otkrivanje egzoplaneta (planeta koji se nalaze izvan Sunčevog sustava). Metode koje koristimo najbolje funkcioniraju s velikim planetima, poput plinskih divova, koji se nalaze vrlo blizu svojoj zvijezdi, i činjenica da smo uspjeli otkriti toliko malen planet oko toliko male zvijezde ogroman je uspjeh. Otkriće je bitno i zato jer je ovo prvi egzoplanet koji je detektirao navedeni japanski teleskop.

Otkriće je rezultat inicijative za traženje egzoplaneta koju je 2019. pokrenuo i koju vodi NAOJ, a u kojoj sudjeluju i znanstvenici iz drugih zemalja. Ova inicijativa koristi tzv. Dopplerovu metodu za detekciju egzoplaneta, koja se koristi kada su planet i matična mu zvijezda relativno slične mase, što je ovdje slučaj, i kada možemo reći ne da planet nužno orbitira oko zvijezde već da se oboje vrte oko zajedničkog gravitacijskog centra. (Ovo se događa i u Sunčevom sustavu kada planeti svojom gravitacijom utječu na položaj Sunca, no učinak je zanemarivo mali.) Takva dinamika utječe za kretanje zvijezde i zbog toga je moguće detektirati promjene u valnoj duljini svjetlosti sa zvijezde koje se događaju zbog Dopplerovog efekta. Kada se zvijezda tijekom svog gibanja izazvanog prisustvom planeta udaljava od Zemlje valna duljina svjetlosti koju snimamo se povećava i tu pojavu zovemo crveni pomak (engl. redshift). U suprotom se valna duljina svjetlosti smanjuje, odnosno događa se plavi pomak (engl. blueshift).

Ross 508 ima masu samo 18% Sunčeve mase, što znači da je to jedna od najmanjih zvijezda oko kojih je ikada otkriven planet. Ako smo pronašli planet oko te zvijezde, dalje, to nam govori da postoje i mnoge druge zvijezde koje nam za sada nisu pretjerano zanimljive, a koje bi trebale biti jer se oko njih možda nalaze planeti. Do sada je otkriveno ukupno nešto više od 5000 egzoplaneta, no mnogi od njih još moraju biti potvrđeni.


Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr


Izvori:

„Exoplanet and Candidate Statistics“. NASA Exoplanet Archive. https://exoplanetarchive.ipac.caltech.edu/docs/counts_detail.html (28.5.2022.).

Harakawa, Hiroki et. al. „A Super-Earth Orbiting Near the Inner Edge of the Habitable Zone around the M4.5-dwarf Ross 508“. ArXiv, 24.5.2022. https://arxiv.org/abs/2205.11986 (28.5.2022.).

Starr, Michelle. „Astronomers Have Found a Super-Earth Near The Habitable Zone of Its Star“. Science Alert, 2022. https://www.sciencealert.com/a-super-earth-has-been-found-near-the-habitable-zone-of-a-star-in-the-solar-neighborhood (28.5.2022.)

 

Zaljubljenik u astronomiju od malih nogu. Diplomirani anglist. U slobodno vrijeme vjerojatno s frendovima u obližnjem kafiću. U paralelnom svemiru sam nešto od sljedećeg: pomorac, fizičar, astronaut, pisac, željezničar.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.

CroCube