kozmos.hr
Znanost

Umjetna inteligencija još nije svjesna

Umjetna inteligencija (AI). Izvor: DeltaWorks / Pixabay.com.
objavljeno

Postoji šala u kojoj kći pita oca zašto tiho govori u kući. Otac joj odgovara: “Zato što svuda okolo umjetna inteligencija sluša što govorimo.” Kći se nasmije, otac se nasmije. I Alexa se nasmije.


Umjetna inteligencija sve više postaje dio svakodnevice. Dok se AI “mozgovi” razvijaju, usvajajući nebrojene informacije te odgovarajući s ljudskom jednostavnošću i toplinom, neki postavljaju pitanje: Da li računala postaju svjesna?

Skeptik bi rekao: “Naravno da ne. Računala možda rješavaju složene probleme u trenu, ali ne mogu osjećati ljubav, diviti se mjesečini ili mirisati kavu koja se prolila na tipkovnicu.”

No, neki sugeriraju potrebu za novom definicijom svijesti. Možda postoje različiti stupnjevi svijesti? Postoje li aspekti subjektivnog iskustva koji se preklapaju među ljudima, životinjama i mašinama?

Devetnaest neuroznanstvenika iz SAD-a, Engleske, Izraela, Kanade, Francuske i Australije analiziralo je ovu temu, objavljenu na arXivu 22. kolovoza.

Vodeći znanstvenik u OpenAI-u prošle je godine iznio pretpostavku da bi napredne AI mreže mogle biti “donekle svjesne”. Godinu dana prije toga, znanstvenik iz Googlea je otpušten nakon tvrdnje da je LaMDA, prethodnica chatbotu Bard, svjesna.


Međutim, nakon detaljne analize raznih teorija o svijesti, autori izvještaja “Svijest u umjetnoj inteligenciji: Uvidi iz znanosti o svijesti” zaključili su da AI sustavi nisu svjesni – barem za sada.

Svojom analizom predložili su pravce koji bi budući istraživači trebali razmotriti.

“Prema našoj analizi, niti jedan trenutni AI sustav nije svjestan”, rekao je Patrick Butlin, glavni autor izvještaja, ali također napominje da “ne postoje očigledne tehničke prepreke za izgradnju AI sustava koji bi mogli zadovoljiti te kriterije.”

Izdvojili su šest teorija svijesti koje smatraju ključnima. Jedna od njih je Teorija rekurentne obrade, prema kojoj mozak informacije obrađuje putem povratnih petlji, ključnih za stvaranje memorije.

Jedan od ključnih koncepta je i Teorija višeg reda, koju možemo sažeti kao “svijest o vlastitoj svijesti.”

Treći važan koncept je Teorija globalne radne površine koja sugerira da svijest nastaje kada informacija postane globalno dostupna u mozgu.

Butlin ističe da su ovi alati “najbolji trenutni način procjene jesu li AI sustavi vjerojatno svjesni.”

“Objavljujemo ovo izvješće jer ozbiljno razmatramo mogućnost izgradnje svjesnih AI sustava u skoroj budućnosti”, dodao je Butlin. “To donosi brojna moralna i društvena pitanja.”

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr

Pratite Kozmos na Google Vijestima.