Laserska tehnologija LiDAR otkrila je stotine dosad nepoznatih neolitičkih spomenika, uključujući pet izuzetno rijetkih, na poljoprivrednim površinama u ruralnim dijelovima Irske. Ova značajna otkrića ostvarena su u Baltinglassu, malom gradu u okrugu Wicklow na istoku Irske, upotrebom LiDAR-a (light detection and ranging). Metoda uključuje let zrakoplova koji emitira laser prema tlu, a odbijeni laserski signali omogućuju istraživačima da kreiraju detaljne topografske mape područja. Istraživano područje bilo je naseljeno tijekom rane neolitike, počevši oko 3700. pr. Kr., te kroz srednje i kasno brončano doba, od 1400. do 800. pr. Kr. No, tragovi naseljavanja između tih razdoblja, tijekom srednjeg neolitika, bili su rijetki sve do objave ove studije u časopisu ‘Antiquity’ prošlog četvrtka, 25. travnja.
Obrada tla godinama uništila je neke od spomenika, no lidar je uspio otkriti trodimenzionalne modele krajolika, otkrivajući brojne strukture, uključujući nekoliko rijetkih spomenika ‘tipa cursus‘. Ovi spomenici, koji su dugi, uski zemljani ograđeni prostori, vjerojatno su imali ritualnu svrhu. Takozvani ‘Cursus spomenici’ predstavljaju monumentalne neolitičke strukture slične rovovima ili jarcima koje nalazimo na otocima Velike Britanije i Irske. Otkrića unutar ovih struktura pokazuju da su izgrađeni između 3400. i 3000. godine prije Krista, čime se ubrajaju među najstarije monumentalne građevine na tim otocima. Pojam ‘cursus’ uveo je 1723. godine William Stukeley, antikvar, koji je strukturu kod Stonehengea usporedio s rimskim trkalištem za kočije, poznatim kao ‘circus’.
Ova skupina struktura predstavlja najveću grupaciju spomenika te vrste u Irskoj i Velikoj Britaniji, kako stoji u službenom priopćenju. “Rad na ovom području započeo sam prije otprilike deset godina, u sklopu svog doktorskog rada. Prvotna misao bila je da je to mjesto s najvećim i najopsežnijim spomenicima brončanog doba u Irskoj,” rekao je James O’Driscoll, arheolog sa Sveučilišta u Aberdeenu u Škotskoj, za Live Science. “Nakon brojnih istraživanja postalo je očito da su prisutni ne samo spomenici iz brončanog doba, već i mnogobrojni neolitički spomenici. Jedan od spomenika tipa cursus identificiran je 2014. godine, što je bilo sve što smo znali prije novog istraživanja lidarom.
Drevne strukture
Novo istraživanje lidarom otkrilo je još četiri spomenika, “zbog čega je to iznimno važno otkriće koje nismo očekivali, jer grupe cursus spomenika jednostavno ne postoje u Irskoj,” dodao je O’Driscoll. “U Britaniji ih može biti nekoliko, ali u Irskoj ih je poznato samo oko dvadeset i pojavljuju se izolirano.” Najveći od pet spomenika proteže se na približno 400 metara, prema znanstvenom radu. S obzirom na to da su ovi spomenici izgrađeni u doba prije izuma mehanizirane opreme, impresivno je koliko su truda i resursa uložili njihovi graditelji, koristeći vjerojatno drvene lopate bez pomoći metalnih alata. Arheolozi vjeruju da su spomenici služili raznim svrhama, uključujući povezanost s važnim sunčevim događajima, poljoprivredom i kao “staze za mrtve”. Na primjer, četiri cursus spomenika usmjerena su prema izlasku sunca na ljetni solsticij, što označava vrhunac sezone rasta.
Ovi masivni spomenici vjerojatno su bili posvećeni mrtvima. “Iako ne znamo koje su se točno rituale odvijale, raspored sugerira da su možda korišteni kao procesijski putevi za žalovanje ili kao način da se mrtvi prenesu na nebo,” rekao je O’Driscoll. Spomenici nam također pomažu shvatiti životne navike ovih neolitičkih ljudi, prvih generacija poljoprivrednika. “Sada imamo bolje razumijevanje važnosti koju je poljoprivreda imala za te zajednice, koje su brzo postale središte njihovih života,” dodao je. Planovi istraživača uključuju daljnju analizu uzoraka tla s lokacije kako bi se bolje shvatilo koje su životinje i biljke tamo bile prisutne tijekom Mlađeg kamenog doba.
