Umjetna inteligencija još je jednom pokazala svoju sposobnost preoblikovanja tehnologije, ovaj put dizajnirajući napredne bežične čipove u svega nekoliko sati—proces koji bi ljudskim inženjerima trajao tjednima. Rezultati nisu samo brži, već su i učinkovitiji, dok sami čipovi imaju neobične strukture koje odudaraju od tradicionalnih inženjerskih principa.
Istraživači s Princetona i Indijskog instituta za tehnologiju primijenili su modele dubokog učenja za razvoj milimetarskih valnih (mm-Wave) bežičnih čipova. Ove komponente ključne su za 5G mreže i suvremene mobilne uređaje, no njihov kompleksan dizajn dugo je predstavljao izazov proizvođačima zbog potrebe za ekstremnom miniaturizacijom i energetskom učinkovitošću.
Tradicionalni pristup razvoju čipova oslanja se na stručno znanje, unaprijed definirane nacrte i dugotrajan proces optimizacije temeljen na metodi pokušaja i pogreške. No, ovaj pristup je spor jer inženjeri moraju ručno prilagoditi svaki element kako bi osigurali optimalne performanse. Nasuprot tome, pristup vođen umjetnom inteligencijom u potpunosti odbacuje standardne predloške i fokusira se isključivo na postizanje maksimalne učinkovitosti—što dovodi do dizajna koje čovjek vjerojatno nikada ne bi osmislio.
Potpuno drugačija metoda dizajniranja
Umjesto konstruiranja krugova korištenjem poznatih elemenata, UI tretira cijeli čip kao jednu jedinstvenu strukturu i optimizira svaki njegov dio od temelja. Ova metoda, poznata kao inverzni dizajn, omogućuje algoritmu da samostalno određuje ulazne parametre na temelju željenih performansi, umjesto da se oslanja na postojeće dizajnerske obrasce.
Prema Kaushiku Sengupti, profesoru elektrotehnike i računarstva na Princetonu, rezultati su vizualno neočekivani. Izgledaju gotovo nasumično i nemaju nikakve sličnosti s onim što bi dizajnirao inženjer. No, kada su istraživači proizveli i testirali te čipove, pokazali su se učinkovitijima od postojećih modela.
Mogućnosti i ograničenja
Iako rezultati otvaraju brojne mogućnosti, znanstvenici naglašavaju da UI još uvijek ne može u potpunosti zamijeniti ljudske dizajnere. Neki od generiranih modela nisu pravilno funkcionirali, što podsjeća na “halucinacije” koje ponekad proizvode generativni modeli umjetne inteligencije. Ljudska intervencija i dalje je potrebna kako bi se ispravili takvi nedostaci.
Cilj nije uklanjanje inženjera iz procesa, već poboljšanje njihovih mogućnosti. “Poanta nije zamijeniti ljudske dizajnere, već im omogućiti alate koji će poboljšati produktivnost,” naglasio je Sengupta.
Sposobnost brzog razvoja i testiranja više verzija čipova otvara vrata novim inovacijama. Neki čipovi mogu biti optimizirani za energetsku učinkovitost, dok se drugi mogu fokusirati na maksimalne performanse ili proširenje frekvencijskog raspona. S obzirom na rastuću potražnju za bežičnom tehnologijom i miniaturizacijom elektroničkih uređaja, metode dizajna vođene umjetnom inteligencijom mogle bi uskoro postati standard u industriji.
Sengupta smatra da je ovo tek početak. Ako se ova metoda proširi na druge elektroničke komponente, mogla bi u potpunosti promijeniti način na koji se dizajniraju i razvijaju elektronički uređaji.
