Sonda Europske svemirske agencije snimila je ugljični dioksid kako izlazi iz atmosfere Venere, pomažući tako da bolje shvatimo ovaj obližnji planet.
Obližnji svijet zapravo je velika enigma
Europska svemirska letjelica Solar Orbiter – čiji je primarni cilj promatranje Sunca –poslužila je znanstvenicima i za proučavanje Venere, pružajući pritom najdetaljnija mjerenja magnetskog polja ovoga planeta do sada. Podatci bi mogli pomoći otkriti kako solarni vjetar mijenja gustu atmosferu planeta tijekom milijuna godina.
Venera, kao drugi planet od Sunca, stalno je na udaru solarnih vjetra – struje nabijenih čestica koje izviru iz naše zvijezde. Međutim, vrlo malo se zna o ovoj interakciji između Zemljinog susjeda i solarnih čestica. „Veneru su prije posjetile mnoge misije, ali niti jedna od tih misija zapravo nije mogla detaljno izmjeriti podatke o električnom polju oko Venere. Također, malo ih je moglo detaljno identificirati sastav iona u magnetosferi Venere. I tako [s novim mjerenjima Solar Orbitera], po prvi put, zapravo možemo detaljno proučavati fluktuacije magnetskog polja i električno polje fluktuacija [oko Venere],“ rekla je fizičarka Lina Hadid.
Što se događa kada zvijezda ‘proguta’ planet?
‘Solarni orbiter’ zavirio i na Veneru
Solar Orbiter, misija pod vodstvom Europske svemirske agencije (ESA), snima detaljne slike Sunca. Svemirska letjelica redovito prelijeće Veneru, koristeći gravitaciju planeta da nagne svoju orbitu izvan ravnine ekliptike, u kojoj kruže planeti Sunčevog sustava. Ovi će manevri omogućiti sondi da na kraju vidi Sunčeve polove, koji igraju ključnu ulogu u stvaranju Sunčevog magnetskog polja te tako i u održavanju sunčevog 11-godišnjeg ciklusa aktivnosti.
Do sada je Solar Orbiter napravio tri preleta Venere, što je dovelo do fascinantnih otkrića o Venerinom magnetizmu. Za razliku od Zemlje, Venera nema inherentno magnetsko polje koje stvara kretanje rastaljenog metala u njezinoj jezgri. Planet, međutim, ima ono što znanstvenici nazivaju induciranim magnetskim poljem – tj. slab magnetski štit koji nastaje interakcijom između solarnog vjetra i atmosfere planeta.
Kako se na Veneri formiraju oblaci sumpora
Tijekom prethodnih preleta Solar Orbiter je otkrio da se to magnetsko polje proteže najmanje 300 000 kilometara u svemir i da bi moglo ubrzati čestice iz Venerine atmosfere do nevjerojatnih brzina od preko 8 milijuna km/h. Te supernabijene čestice ponekad može odnijeti solarni vjetar, što tijekom milijuna godina dovodi do promjena u kemijskom sastavu Venerine atmosfere.
Atmosfere planeta najbližih Suncu
Naš planet i naša atmosfera mnogo su bolje zaštićeni od djelovanja naše zvijezde zahvaljujući snažnijem magnetskom polju. Međutim znanstvenici vjeruje da je još jedan planet Sunčevog sustava imao sličnu zaštitu – samo što ju je davno izgubio nakon što je njegovo magnetsko polje oslabilo. Riječ je tzv. Crvenom planetu, tj. Marsu. Znanstvenici su stoga postavili pitanje je li moguće da bi Venera, danas poznata po svojim gustim oblacima sumpornog dioksida i ekstremno visokim koncentracijama ugljičnog dioksida koji zagrijavaju planet na više od 475°C, jednog dana mogla izgledati sasvim drugačije, ili pak, da je nekoć njena atmosfera izgledala potpuno drugačije?
Zašto se unutrašnjost Sunčevog sustava vrti sporo?
„Ako primijetite da ugljik izlazi iz atmosfere planeta, to bi nam moglo omogućiti da procijenimo koliko je ugljika ovaj planet imao, na primjer, prije više milijuna godina, i kako je interakcija sa solarnim vjetrom dovela do gubitka tih iona iz atmosfere Venere u vrlo velikim vremenskim razmacima,“ rekla je Hadid.
Međutim, u Venerinoj atmosferi ima previše ugljičnog dioksida – molekula čini više od 96% Venerinog zraka po volumenu – pa znamo da planet sigurno u skorijoj budućnosti neće postati pogodniji za život.
Solar Orbiter i budućnost istraživanja
Hadid je dodala da proučavanjem Venerine interakcije sa Sunčevim vjetrom i usporedbom ove interakcije s onom koju doživljavamo mi na Zemlji, planetarni znanstvenici mogu naučiti vrijedne lekcije koje bi mogli koristiti u budućnosti u potrazi za nastanjivim planetima izvan Sunčevog sustava.
Solar Orbiter ima još pet preleta Venere prije nego što njegova misija završi početkom 2030-ih, a to znači više prilika za proučavanje zamršenosti interakcije solarnog vjetra s omotačem gustog plina koji okružuje Veneru. Očekuje se da će nove misije NASA-e i ESA-e posjetiti Veneru kasnije ovog desetljeća, ali trenutačno ne postoje planovi da te misije nose tako složene instrumente za analizu čestica kao što su oni na Solar Orbiteru. Zato se možemo nadati da će Solar Orbiter u budućim preletima doći do mnogo važnijih otkrića o planetu koji toliko ‘žarko’ sjaji na našem noćnom nebu.
10 stvari koje vjerojatno niste znali o Veneri
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
