U ožujku 2011. veliki potres magnitude 9,0 izazvao je tsunami koji je prouzročio trostruko topljenje nuklearnog reaktora u japanskoj regiji Fukushima. U atmosferu je izbačeno više radijacije od bilo koje druge nuklearne katastrofe osim Černobila 1986. Oko 150.000 ljudi bilo je prisiljeno evakuirati se neposredno nakon katastrofe. Premda su se mnogi vratili, područje od gotovo 440 kvadratnih kilometara oko reaktora još uvijek se smatra neprikladnim za život ljudi.
Utjecaj zračenja na biljne vrste
Znanstvenici su od tada veliku pozornost usmjerili na biološke posljedice ionizirajućeg zračenja u području oko nuklearne elektrane. Došlo je do velike emisije radionuklida u aerosolnim i plinovitim oblicima, što je posljedično kontaminiralo široko područje, uključujući divlje šume, gradove, poljoprivredna zemljišta, planine i more. Iako su ljudi evakuirani, flora na tom prostoru i dalje je ostala pod utjecajima opasnog zračenja i radioaktivne prašine.
Naime, došlo je do složene interakcije između različite razine zračenja i osjetljivosti na zračenje kod velikog broja biljaka. Ponovljena ionizirajuća zračenja, akutna ili kronična, izazvala su prilagodbu biljnih vrsti koja su počela iskazivati djelomičnu otpornost na samo zračenje.
Ionizirajuće zračenje također je utjecalo na genetsku strukturu, osobito tijekom kroničnog zračenja, smanjujući genetsku varijabilnost unutar vrsta. Ovo smanjenje varijabilnosti povezano je s različitom osjetljivošću biljnih vrsta na kronični stres.
Stabla u blizini Fukushime pokazuju neobične obrasce rasta
U novom istraživanju objavljenom ranije ovog mjeseca u časopisu Plants, istraživači s više sveučilišta u Italiji i Brazilu proučavali su stabla jele koja rastu u blizini nuklearke koja je stradala 2011.
Znanstvenici su proučavali vijuge stabala odnosno centralne čvorove iz kojih rastu grane, lišće i drugi dijelovi biljke, otkrivši da tamošnja populacije jele iskazuje neobične obrasce rasta.
“Ove četinjače pokazuju nepravilno grananje na zavojima glavne osi”, napisali su istraživači u studiji. “Učestalost ovih anomalija odgovara brzini doza zračenja u okolišu na promatranim lokacijama.” U prijevodu, što je više zračenja, to se drveće ponaša čudnije.
Incident iz kojeg moramo naučiti kako bi se ubuduće mogli nositi sa sličnim situacijama
Prilično je zanimljivo da stabla na koja je utjecalo nuklearno zračenje, rastu u drugačijim obrascima i još uvijek su pod utjecajem radioaktivnog materijala koje se nalazi unutar tla u blizini Fukushime. Tim znanstvenika postavio si je važan cilj, a to je naučiti kako voditi brigu o ljudima koji će u budućnosti možda biti zahvaćeni sličnim katastrofama.
Potrebno je izraditi efikasne planove upravljanja takvim tipom hitnih situacija. “Deset godina prošlo je od nesreće na nuklearnoj elektrani u Fukushimi, a posljedice širokih razmjera još su uvijek vidljive”, zaključuju istraživači.
“Učenje na temelju prethodnih katastrofa i primjena tog znanja može učiniti značajnu razliku u smislu života i troškova kada je u pitanju upravljanje zdravstvenom skrbi.”
https://kozmos.hr/vanzemaljski-organizmi-mogli-bi-kontaminirati-zemlju/
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
