Kameni sferoidi od krečnjaka koji datiraju od Olduvienskog do Srednjeg paleolitičkog razdoblja već dugo fasciniraju stručnjake. Postavlja se pitanje: Da li su ovi relikviji samo nusprodukti ili precizno izrađeni alati?
Olduvien označava najstariju poznatu tradiciju kamenih alata. Počevši prije otprilike 2,5 milijuna godina, ovakvi alati predstavljaju značajnu točku u evolucijskoj povijesti čovječanstva, označavajući početak kulturnih praksi. Smatra se da je Homo habilis, predak modernog čovjeka, stvorio ove olduvienske predmete.
Srednjopaleolitičko razdoblje traje otprilike od 300.000 do 30.000 godina unazad.
Interdisciplinarno Istraživanje
Tim sa Hebrejskog sveučilišta iz Jeruzalema, iz Laboratorija za računalnu arheologiju, u suradnji s Tel Hai koledžom i Sveučilištem Rovira i Virgili, detaljno proučava ovu misteriju. Njihov cilj? Razumjeti motivacije i vještine naših drevnih predaka.
Sferoidi su tradicionalno smatrani rezidualima udarnih tehnika. No, ova studija stavlja pod upitnik: Da li su ti oblici bili namjerni ili slučajni produkt?
Koristeći suvremene 3D metode analize, uključujući sferne harmonike i analizu zakrivljenosti površine, istraživači su proučili 150 kamenih sferoida s lokaliteta ‘Ubeidiya, starog otprilike 1,4 milijuna godina. Valja napomenuti da potiču iz Laboratorija za računalnu arheologiju kojeg vodi profesorica Leore Grosman.
Važnost Lokaliteta ‘Ubeidiya
‘Ubeidiya predstavlja najraniji dokaz Acheuleanske kulture izvan Afrike i predstavlja ključnu lokaciju za razumijevanje tehnološkog razvoja ranih hominida.
Nakon analize geometrijskih obilježja i uzoraka ožiljaka, tim je otkrio zanimljiv obrazac: ovi sferoidi nisu bili slučajni, već rezultat namjerne strategije. Nisu postali glađi, već su se razvijali prema idealnom sfernom obliku, što zahtijeva izvanredne vještine oblikovanja i jasno definiran cilj.
To otkriće donosi novo razumijevanje sposobnosti ranih hominida. Dok su Acheuleanske biface prvotno smatrane dokazom namjernog oblikovanja kamena, sferoidi iz ‘Ubeidiye ukazuju na svjesno teženje prema geometrijskoj simetriji.
Veza s Afrikom
Stariji sferoidi pronađeni su na afričkim nalazištima. Ako se dokaže slična namjera u oblikovanju na tim lokalitetima, moglo bi to biti najstariji dokaz o težnjama hominida prema simetričnim kamenim formacijama.
Ova studija nas znatno približava razumijevanju mentalnih sposobnosti i tehnoloških dostignuća naših predaka te potiče dodatna istraživanja o ulozi i značaju ovih sferoida u životu ranih hominida.
Detaljni rezultati objavljeni su u časopisu Royal Society Open Science.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
