Novi rad otkriva da je teleskop TESS zabilježio tragove našeg najnovijeg međuzvjezdanog posjetitelja još početkom svibnja, u trenutku kada je objekt već počeo otpuštati plinove i pokazivati aktivnost nalik kometu.
Jedna od prednosti postojanja brojnih teleskopa koji istodobno promatraju nebo jest mogućnost da se, nakon što astronomi otkriju neki neobičan objekt, naknadno pronađu i stariji podaci o njemu, pohranjeni u arhivima instrumenata kojima izvorno nije bio cilj pratiti takve pojave. Upravo to dogodilo se s najnovijim međuzvjezdanim objektom 3I/ATLAS. Premda je službeno otkriven tek početkom srpnja, u podacima drugih teleskopa bio je vidljiv već u svibnju.
Prijašnje analize pokazale su da ga je zabilježila i opservatorij Vera C. Rubin, a sada novo istraživanje otkriva da se nalazi i u podacima Transiting Exoplanet Survey Satellitea (TESS), i to već od 7. svibnja 2025. godine.
TESS – teleskop za planete, ne za komete
TESS nije konstruiran za pronalazak međuzvjezdanih posjetitelja niti za bilježenje vrlo slabih objekata. Njegova je primarna misija tragati za egzoplanetima, planetima izvan našeg Sunčeva sustava, mjereći pad svjetlosti zvijezda dok planeti prolaze ispred njih.
Unatoč tomu, TESS je u pravom trenutku bio usmjeren prema dijelu neba kojim je prolazio 3I/ATLAS. Znanstvenici Adina Feinstein i Darryl Seligman s Državnog sveučilišta Michigan, zajedno s Johnom Noonanom sa Sveučilišta Auburn, odlučili su pretražiti arhivu teleskopa u potrazi za tragovima tog objekta, i doista su ih pronašli.
“Shift-stacking” – tehnika koja otkriva nevidljivo
Budući da TESS snima jednu sliku svakih 200 sekundi, a 3I/ATLAS se kreće mnogo brže od zvijezda koje teleskop inače promatra, istraživači su morali primijeniti posebnu tehniku “shift-stacking.”
Najprije su predvidjeli točan položaj objekta u svakoj snimci, zatim pomaknuli slike tako da se objekt poravna na istu točku, a potom ih složili jednu preko druge. Na taj način dobili su jasan signal objekta koji bi u pojedinačnim slikama bio previše slab da se uoči.
Podaci pokrivaju dva odvojena razdoblja promatranja, od početka svibnja do 2. lipnja 2025. Tijekom tog razdoblja objekt se s početnih 6,35 astronomske jedinice (AU) približio na 5,47 AU.
Neočekivano snažno svjetljenje
Analiza je pokazala da je tijekom tog razdoblja sjaj objekta porastao gotovo pet puta. Sama promjena udaljenosti mogla bi objasniti povećanje tek za otprilike 1,5 puta, što znači da je moralo postojati dodatno pojačanje sjaja.
Autori smatraju da je riječ o procesu otpuštanja tzv. hiperhlapljivih tvari, plinova poput ugljikova dioksida (CO₂) i ugljikova monoksida (CO). Ti spojevi imaju znatno nižu temperaturu sublimacije od vodenog leda, pa mogu uzrokovati naglo povećanje sjaja na većim udaljenostima od Sunca.
U većini kometa iz našeg Sunčeva sustava takvi su spojevi već odavno nestali, no međuzvjezdani objekti poput 3I/ATLAS-a mogu sadržavati posve drukčiji kemijski sastav, što ih čini iznimno zanimljivim za usporednu analizu.
Znanstvenici su pokušali odrediti i rotaciju jezgre 3I/ATLAS-a, no nisu pronašli dovoljno jasan signal. Vjerojatno je da je jezgra bila skrivena unutar guste kome, oblaka prašine i plinova, što je onemogućilo detekciju periodičnih promjena u sjaju koje bi ukazivale na okretanje.
Svaki novi posjetitelj donosi nova znanja
3I/ATLAS tek je treći poznati međuzvjezdani objekt koji je ušao u naš Sunčev sustav, nakon 1I/ʻOumuamua i 2I/Borisova. Svaki od njih otvara nova pitanja i širi spoznaje o raznolikosti materijala i procesa u drugim planetarnim sustavima.
Kako astronomi nastavljaju pretraživati arhive teleskopa i analizirati svaki dostupni trag, otvaraju se mogućnosti da se uoče i drugi detalji koje su ranije promakli. Svaki novi podatak približava nas razumijevanju tih rijetkih i enigmatičnih putnika iz dalekih zvjezdanih susjedstava.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
