Takozvani “Rogati Komet” se približava Zemlji, ostavljajući za sobom trag svjetlosti dok kruži oko Sunca. No, unatoč svom imponirajućem nastupu, stručnjak za takve nebeske pojave naglasio je u razgovoru za Insider da, iako je komet ogroman i nesvakidašnji, njegovo zastrašujuće ime koje asocira na rogove ne implicira da prijeti našem planetu, koji se nalazi na trećem mjestu po udaljenosti od Sunca.
Ovaj “rogati” komet se zapravo vodi pod imenom 12P/Pons-Brooks, a posljednji put se ukazao na nebu iznad Zemlje prije više od 70 godina. Na temelju intenziteta njegova sjaja, astronomi su izračunali da je čvrsti dio kometa, njegova jezgra, široka oko 20 kilometara – otprilike dvostruko veća od Mount Everesta.
Uobičajeno, komenti su promjera između 1 i 3 kilometra, ističe Teddy Kareta, postdoktorski istraživač na Lowell Opservatoriju u Flagstaffu, Arizona.
“Jasno je da je ogroman, da je iznimka i da se rijetko javlja”, objasnio je Kareta za Insider.
Najbolje vidljiv idućeg proljeća
Očekuje se da će biti najbolje vidljiv idućeg proljeća, no ne zbog toga što se strmoglavo približava Zemlji u nekoj vrsti kataklizmičkog događaja koji bi mogao dovesti do izumiranja. Štoviše, Kareta pojašnjava da će komet u najbližem trenutku biti udaljen otprilike jednu i pol astronomske jedinice od nas, što znači da će biti čak dalje od Zemlje nego što je Sunce.
“Moguće ga je uočiti golim okom ili pomoću dalekozora, no to neće biti zbog njegove blizine”, naglasio je Kareta. “Razlog je jednostavno taj što je izrazito sjajan.”
Uistinu, komet se ističe svojim sjajem i neobičnošću. Ono što nazivamo “rogovima” zapravo su repovi plina i prašine koji se formiraju uslijed niza eksplozivnih erupcija, a znanstvenici još uvijek pokušavaju razumjeti njihovo podrijetlo. Dvije takve erupcije zabilježene su ove godine: prva u srpnju, a druga ranije ovog mjeseca.
“Erupcija”, kako je objasnio Kareta, označava trenutke kada kometi iznenada postanu znatno aktivniji, izbacujući velike količine plina i prašine u kratkom vremenskom razdoblju. Kada se to dogodi, “komet se naglo rasvijetli, a zatim se polako vrati na prethodnu razinu sjaja”, rekao je. “A kod Pons-Brooksa, te su erupcije izrazito sjajne i obimne. To ga čini izuzetno zanimljivim znanstvenicima.”
Ove erupcije privukle su pažnju zbog svoje učestalosti i mjesta na kojem se javljaju. Postoji teorija da komenti sadrže vrste leda koje, kada se prvi put izlože toplini Sunca, izazivaju eksplozivne reakcije. No, takve eksplozije obično se promatraju bliže Suncu i nisu tako česte. Prema Kareti, “to se može dogoditi možda dva puta u pet godina.”
Za razliku od toga, komet Pons-Brooks eksplodira relativno često i, što je zbunjujuće, događa se daleko od Sunca. Trenutno je dalje od Marsa, primjećuje Kareta, gdje “jednostavno nije tako toplo.” To ostavlja otvorenim pitanje: “Otkud dolazi energija za ovako velike erupcije? I kako je moguće da ih ima toliko i tako često?”
Očekuje se da će komet dostići vrhunac svoje sjajnosti u sredini travnja 2024. godine, nastavljajući svoje 71,2-godišnje putovanje oko Sunca. Astronomi širom svijeta, bilo da se radi o profesionalcima ili amaterima, s nestrpljenjem iščekuju taj događaj. “Mislim da su mnogi ljudi stvarno uzbuđeni zbog toga”, zaključio je Kareta.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
