Svemirski teleskop Euclid objavio je pet novih fascinantnih fotografija našeg svemira, čime je započeo šestogodišnju kampanju za otkrivanje tajni tamne tvari, tamne energije i drugih kozmičkih misterija. Prvih pet znanstvenih fotografija našeg svemira koje je snimio Euclid, teleskop Europske svemirske agencije (ESA), upravo su otkrivene i apsolutno su zadivljujuće. Fotografije, snimljene tijekom samo 24 sata promatranja, prikazuju svjetlucave galaksija, šarene oblake plina i jednu od najvećih poznatih spiralnih galaksija u dosad neviđenim razinama detalja. Snimanjem tisuća ovakvih fotografija tijekom sljedećih šest godina, svemirski teleskop će katalogizirati trećinu cijelog noćnog neba i snimiti više od milijardu galaksija starih do 10 milijardi godina, prema ESA-i.
“Ovaj svemirski teleskop ima za cilj riješiti najveća otvorena pitanja u kozmologiji”, izjavila je Valeria Pettorino, znanstvenica na projektu Euclid. “A ova rana promatranja jasno pokazuju da je Euclid više nego sposoban za taj zadatak.” Lansiran u orbitu 1. srpnja 2023., Euclid je dizajniran za snimanje širokokutnih slika kako bi znanstvenici mogli istraživati dva najtajanstvenija sastojka svemira: tamnu tvar i tamnu energiju. Znanstvenici smatraju da tamna tvar i tamna energija zajedno čine oko 95% svemira, ali ne reagiraju sa svjetlom pa se ne mogu izravno detektirati. Umjesto toga, znanstvenici proučavaju ove tajanstvene komponente promatrajući kako one djeluju na vidljivi svemir oko sebe: Tamna tvar može se vidjeti promatranjem njezinih gravitacijskih efekata na galaksije, a tamna energija kroz silu koja potiče ubrzano širenje svemira.
Snimajući fotografije svojim sofisticiranim instrumentima, Euclid će pomoći znanstvenicima da otkriju karakteristične tragove iskrivljene tvari stvaranjem dvije karte – jedne gravitacijskog lečenja galaksija koje bi moglo otkriti tamnu tvar i druge materijalnih šok valova zvanih barionske akustične oscilacije koje mogu mjeriti tamnu energiju. Osim što imaju ogromnu znanstvenu vrijednost, Euclidove slike su i zadivljujuće.
Evo vodiča kroz pet fotografija objavljenih u četvrtak, 23. svibnja.
Prva Euclidova fotografija prikazuje galaksija Abell 2390, gigantsku skupinu od 50.000 galaksija smještenih u zviježđu Pegaza, udaljenih 2,7 milijardi svjetlosnih godina od Zemlje. Slika prikazuje “svjetlost među nakupinama” od zvijezda koje su iščupane iz svojih matičnih galaksija i svijetle kao usamljeni svjetionici u međuzvjezdanom prostoru. Mjerenjem iskrivljenja svjetlosti oko ogromnih galaksija poput ove, Euclid može pomoći otkriti količinu i raspodjelu nevidljive tamne tvari u svemiru.
Druga fotoggrafija, galaksija Abell 2764, udaljena milijardu svjetlosnih godina od Zemlje u zviježđu Feniks, prikazuje stotine galaksija unutar halo tamne tvari, s nekim galaksijama koje spiralno kruže jedna oko druge.
Ova zadivljujuća fotografija odrazne maglice Messier 78, smještene 1.300 svjetlosnih godina daleko unutar zviježđa Orion, prikazuje zvijezde koje se formiraju između vibrantnih vlakana plina i prašine. Više od 300.000 novih objekata otkriveno je moćnim infracrvenim okom Euclida na ovoj slici, uključujući mlade zvijezde i izbačene lutajuće planete.
Ova fotografija prikazuje masivnu spiralnu galaksiju NGC 6744, smještenu 30 milijuna svjetlosnih godina daleko unutar Lokalnog skupa — super-skupa od više od 20 blisko povezanih galaksija kojima pripada i Mliječna staza. Euclidova fotografija uhvatila je prethodno neotkrivenu patuljastu galaksiju koja kruži oko svog većeg susjeda. Proučavanjem ovog područja, znanstvenici se nadaju razumjeti kako se zvijezde formiraju unutar galaksija i otkriti ulogu koju spiralne strukture igraju u tom procesu.
Zadnja slika prikazuje skupinu Dorado, skupinu galaksija udaljenu 62 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje. Ove galaksije koje se bore zaključane su u složenom plesu, na kraju kojeg će se sudariti i spojiti.
Ovih pet fotografija dio su Euclidovih ranih promatranja, a u narednim godinama pridružit će im se mnoge druge fotografije. “Oni samo nagovještavaju što Euclid može učiniti”, rekla je Pettorino. “Veselimo se još šest godina podataka koji dolaze!”
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
