Prije sedam milijardi godina svemir je bio mnogo energičnije i toplije mjesto nego danas. Točan iznos te razlike, gotovo dvostruko viša temperatura nego sada, upravo su potvrdili japanski znanstvenici, u jednom od najpreciznijih mjerenja kozmičkog mikrovalnog pozadinskog zračenja dosad.
Ovo zračenje, slabi fosilni odjek Velikog praska, čuva tragove ranih faza svemira i djeluje poput vremenskog termometra koji bilježi kako se svemir hladio dok se širio. Novi rezultati potvrđuju temeljno predviđanje moderne kozmologije: što dalje gledamo u prošlost, svemir je bio topliji.
Kako su znanstvenici izmjerili temperaturu svemira starog sedam milijardi godina
Kako piše Universe Today, tim s Keio sveučilišta u Japanu, koji vode Tatsuya Kotani i Tomoharu Oka, uspio je izmjeriti temperaturu mikrovalnog pozadinskog zračenja iz razdoblja kada je svemir bio otprilike polovica svoje današnje starosti.
Koristeći podatke prikupljene pomoću Atacama Large Millimeter/submillimeter Arrayja (ALMA) u Čileu, istraživači su analizirali svjetlost udaljenog kvazara. Dok je ta svjetlost milijardama godina putovala kroz prostor, njezin je spektar zabilježio interakcije s pozadinskim zračenjem, ostavljajući karakteristične tragove iz kojih je moguće izračunati njegovu temperaturu.
Rezultat: 5,13 kelvina iznad apsolutne nule (±0,06 K), gotovo dvostruko više od današnje vrijednosti od 2,7 K. To je najpreciznije mjerenje temperature svemira na ovoj vremenskoj udaljenosti i važna karika između ranih i današnjih faza kozmosa.
Potvrda standardnog modela svemira
Ovo otkriće nije tek znanstvena zanimljivost, nego snažna potvrda standardnog modela kozmologije, teorijskog okvira koji opisuje kako se svemir širio i hladio od Velikog praska do danas.
Mjerenje znanstvenog tima savršeno se poklapa s predviđanjima modela, dodatno učvršćujući povjerenje u naše razumijevanje kozmološke evolucije.
Astronomi uspoređuju ovakve rezultate s vremenskom prognozom: ako model predviđa kišu, a vi ugledate lokve, znate da prognoza funkcionira. Na isti način, kada promatranja potvrde točno onu temperaturu svemira koju su teorije predvidjele prije sedam milijardi godina, cijela slika postanka i razvoja svemira postaje još uvjerljivija, i još zadivljujuća.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
