Švedski astronaut Marcus Wandt preuzeo je kontrolu nad serijom robota u Njemačkoj dok je bio na Međunarodnoj svemirskoj postaji, kružeći oko Zemlje brzinom od 28.000 kilometara na sat. Cilj istraživanja jest razumjeti kako vremenska kašnjenja mogu utjecati na daljinsko upravljanje robotima iz orbite. Budući astronauti bi mogli iz svemirske letjelice u orbiti upravljati roverima na Mjesecu ili Marsu. Do sada su u eksperimentima korišteni isključivo roveri na kotačima, no sada je uključen i robot sličan psu, po imenu Bert.
Ova sesija istraživanja robota, pod nazivom “Surface Avatar“, nadovezuje se na inicijalne eksperimente provedene u srpnju 2023. Wandt je upravljao robotima s kontrolne postaje u modulu Columbus na svemirskoj postaji, zapovijedajući trima različitim robotima u Centru za robotiku i mehatroniku Njemačke svemirske agencije (DLR) u Oberpfaffenhofenu. Cilj je razviti inovativne tehnologije koje će omogućiti ljudima precizno upravljanje više robota koji mogu djelovati poluautonomno ili potpuno autonomno, te čak omogućiti različitim robotima da zajedno obavljaju zadatke.
Roboti graditelji
“Buduće baze na Mjesecu i Marsu, uključujući stambene prostore za astronaute, gradit će i održavati roboti pod nadzorom astronauta,” izjavio je Alin Albu-Schäffer, direktor Instituta DLR za robotiku i mehatroniku. “Naše najnovije tehnike upravljanja i algoritmi umjetne inteligencije omogućavaju jednom astronautu da upravlja cijelim timom različitih robota. Naš tim DLR-ESA je najbolji u svijetu po ovoj tehnologiji.”
Povijesni trenutak u daljinskom upravljanju robotikom ostvaren je kada je astronaut, s pozicije u orbiti oko Zemlje, prvi put upravljao robotom koji nije opremljen kotačima. Ovo inovativno postignuće ilustrira napredak u tehnologiji daljinskog upravljanja, pri čemu je robot nalik psu, Bert, postao centralna figura eksperimenta. Do ovog trenutka, isključivo humanoidni servisni roboti poput DLR-ovog Rollin’ Justina i ESA-inog Interact Rovera bili su podvrgnuti teleoperaciji iz svemira.
Tijekom inovativne sesije, Marcus Wandt, astronaut na privatnoj misiji Axiom 3 (Ax-3), demonstrirao je sposobnost upravljanja Bertom, naređujući mu da koristi različite načine kretanja. Zahvaljujući svojoj sposobnosti hoda na nogama, Bert je bio u mogućnosti istražiti terene koji su inače nedostupni za tradicionalne rovere na kotačima, poput teško dostupnih špilja. U jednom segmentu eksperimenta, Wandt je Bertu dao autonomiju za samostalno istraživanje i nadzor terena oko laboratorija pomoću integriranih kamera, dok je paralelno upravljao i s Rollin’ Justinom i Interact Roverom.
Komunikacija iz orbite
Komunikacijska kašnjenja između Međunarodne svemirske postaje (ISS) i Zemlje obično ne premašuju jednu sekundu, što omogućava gotovo trenutačnu interakciju. “Putanja radio-signala od ISS-a preko White Sandsa u SAD-u, do Houston-a u NASA-i, i konačno do Münchena, gdje se nalazi naš kontrolni centar u Oberpfaffenhofenu, uvodi minimalna kašnjenja,” objašnjava astronaut Njemačke svemirske agencije Matthias Maurer. Uspoređujući to s povremenim kašnjenjima u komunikaciji kakva se mogu doživjeti tijekom Skype poziva, Maurer naglašava da ukupno kašnjenje može dosegnuti približno dvije sekunde, što postaje značajno tijekom interakcije.
DLR naglašava važnost pažljivog planiranja budućih operacija u kojima roboti i ljudi surađuju, kako bi se osigurala učinkovita timskog rada. Kombiniranje različitih vještina robota može biti izuzetno korisno, primjerice, pri izgradnji stambenih prostora u svemiru. U sklopu testiranja ovog koncepta, Wandt je ostvario da dva robota, Rollin’ Justin i Interact Rover, surađuju u postavljanju kratke cijevi, simulirajući instalaciju znanstvenog mjernog uređaja. Demonstrirajući preciznost i koordinaciju, Wandt je upravljao Rollin’ Justinom kako bi sigurno uhvatio i pozicionirao cijev, dok je Interact Roverom upravljao daljinski, osiguravajući njezinu instalaciju.
U kontekstu svemirske stanice ISS, roboti poput Robonauta, zajedničkog projekta DARPA-e i NASA-e koji je razvio humanoidnog robota za testiranje robotike u svemiru, te tri slobodno leteća robota poznata kao Astrobees, već demonstriraju potencijal robotike. Ti roboti pružaju neprocjenjivu podršku u demonstraciji tehnologija za različite oblike robotske asistencije, kako na misijama istraživanja svemira, tako i na Zemlji, čime se otvaraju nove mogućnosti za buduću suradnju između ljudi i robota u ekstremnim uvjetima svemirskog okruženja.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
