Zvijezde siromašne metalima ne mogu formirati Super-Zemlje jer nemaju potrebnu količinu elemenata poput željeza, što značajno smanjuje broj ovih planeta u našoj galaksiji.
Nedavna studija otkriva da formiranje Super-Zemalja, masivnih egzoplaneta većih od Zemlje, ovisi o metalnosti zvijezda. Zvijezde siromašne metalima ne posjeduju potrebne elemente za stvaranje tih planeta, što dovodi u pitanje ranija predviđanja o formiranju planeta u svemiru.
Astronomi koriste pojam metalnosti kako bi opisali količinu elemenata težih od helija u zvijezdama. Zvijezde bogate metalima, poput našeg Sunca, sklonije su formiranju planeta jer imaju dovoljne količine elemenata poput željeza. S druge strane, zvijezde siromašne metalima, koje potječu iz ranih faza svemira, nemaju potrebnu količinu ovih elemenata, što otežava formiranje planeta, posebno Super-Zemalja.
Kiersten Boley, vodeća autorica studije i doktorica astronomije sa Sveučilišta Ohio State, zajedno sa svojim timom proučavala je podatke NASA-inog satelita TESS. Tim je analizirao preko 10.000 zvijezda siromašnih metalima, očekujući da pronađu oko 68 Super-Zemalja. Međutim, rezultati su bili iznenađujući – nisu pronašli nijednu.
“Umjesto postepenog smanjenja formiranja planeta, pronašli smo oštru granicu gdje Super-Zemlje jednostavno prestaju nastajati,” objasnila je Boley. Ova granica u formiranju proteže se na gotovo polovicu starosti svemira, što znači da su se Super-Zemlje počele formirati tek prije otprilike sedam milijardi godina.
Zvijezde siromašne metalima ne mogu formirati Super-Zemlje jer nemaju potrebnu količinu elemenata poput željeza, što značajno smanjuje broj ovih planeta u našoj galaksiji. Ova “litica” u formiranju planeta ukazuje na to da zvijezde s metalnošću manjom od -0,5 ne mogu stvarati planete.
Traženje izvanzemaljskog života
Ova otkrića također usmjeravaju znanstvenike gdje tražiti izvanzemaljski život. Zvijezde bogate metalima pružaju bolje uvjete za formiranje planeta s vodom i magnetskim poljem, ključnim za održavanje života.
Nadolazeće misije poput NASA-inog svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman i ESA-inog projekta PLATO dodatno će proširiti potragu za planetima u nastanjivim zonama te omogućiti detaljnija promatranja.
Super-Zemlje su egzoplaneti veći od Zemlje, ali manji od plinovitih divova poput Neptuna. Iako naziv sugerira sličnost sa Zemljom, ovi planeti ne moraju nužno imati uvjete pogodne za život. Neki su stjenoviti s tankim atmosferama, dok drugi imaju guste, plinovite atmosfere. Zbog svoje veličine i učestalosti u svemiru, Super-Zemlje su ključni cilj u potrazi za životom izvan našeg Sunčevog sustava.
Studija je provedena u suradnji s istraživačima sa Sveučilišta Ohio State, Caltech, Sveučilišta u Arizoni, Sveučilišta McGill, Penn State i Sveučilišta Southern Queensland, uz podršku Nacionalne znanstvene zaklade i NASA-e.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
