kozmos.hr
Astronomija

Sunce je možda imalo prstenje poput Saturna

Izvor: NASA/JPL-Caltech/T. Pyle.
objavljeno

Da nije bilo ovih prstena, Zemlja bi danas možda bila ‘super-Zemlja‘.

Super-Zemlje

Prije nego što su postojali Zemlja i drugi planeti u našem Sunčevom sustavu, Sunce je možda bilo okruženo divovskim prstenjem prašine poput Saturna, tvrdi nova studija. Ti su prsteni prašine spriječili Zemlju da preraste u ‘super-Zemlju‘, tip planeta otprilike dvostruko veći od Zemlje i do 10 puta veće mase. Astronomi su otkrili super-Zemlje koje kruže oko 30% zvijezda nalik suncu u našoj galaksiji.

Pojava super-Zemlja u velikom broju solarnih sustava vodi ka zagonetnom pitanju; “ako su super-Zemlje super-česte, zašto ju nemamo u Sunčevom sustavu?” André Izidoro, astrofizičar sa Sveučilišta Rice u Houstonu u Teksasu, izjavio je u priopćenju. Kako bi doznali, Izidoro i njegovi kolege kreirali su računalni simulacijski model formiranja Sunčevog sustava koji je nastao iz pepela urušenog oblaka prašine i plina poznatog kao solarna maglica.

Sublimacijske linije

Njihove simulacije sugerirale su da područja visokog tlaka plina i prašine okružuju mlado Sunce. Ova područja visokog tlaka vjerojatno su nastala dok su se čestice kretale prema Suncu zbog njegove snažne gravitacije. Čestice su se potom zagrijavale i oslobađale velike količine plina.

Simulacije su pokazale da su vjerojatno postojala tri različita područja u kojima su čestice isparile u plin, tkz. ‘sublimacijske linije’. U liniji najbližoj suncu odnosno u najtoplijoj zoni, čvrsti silikat pretvorio se u plin; u srednjoj liniji, led bi se pretvorio u plin; a u najdaljoj liniji ugljični monoksid postao je plin.

Čvrste čestice poput prašine akumulirale su se u rečenim zonama visokog tlaka. “Visoki tlak prikuplja čestice prašine i zato vidimo prstene”, smatra koautor Andrea Isella, izvanredni profesor fizike i astronomije na Sveučilištu Rice. Da ove promjene tlaka ne postoje, Sunce bi vrlo brzo progutalo čestice, ne ostavljajući tako sjeme za rast planeta. “Treba nešto što će ih zaustaviti kako bi imale vremena za izrastanje u planete”, rekla je Isella.

Naše je sunce možda imalo problematičnog blizanca nazvanog ‘Nemesis’

Prsteni formirali planete

Plin i prašina koji okružuju Sunce postupno su se hladili. Pritom su sublimacijske linije bile sve bliže Suncu. Taj je proces omogućio da se prašina akumulira u sjemenke planeta veličine asteroida koje su se zatim spajale i formirale planete. Porast tlaka regulirao je koliko je materijala bilo dostupno za formiranje planeta u unutarnjem Sunčevom sustavu, objašnjava Izidoro.

Prema simulacijama, najbliži prsten Suncu formirao je planete unutarnjeg Sunčevog sustava: Merkur, Veneru, Zemlju i Mars. Srednji prsten je u konačnici dao planete vanjskog Sunčevog sustava, dok je najudaljeniji prsten formirao komete, asteroide i druga mala tijela u Kuiperovom pojasu, regiji nakon orbite Neptuna. Istraživači su također otkrili da ako bi simulirali odgođeno stvaranje srednjeg prstena, u Sunčevom bi sustavu nastale super-Zemlje.

Zemlja i Mars nastali su od materijala unutarnjeg Sunčevog sustava

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

Saplakoglu Y. (7. siječnja 2022.), The sun used to have rings like Saturn, Livescience.com (pristup 13. siječnja 2022.)

Izidoro, A., Dasgupta, R., Raymond, S.N. et al. Planetesimal rings as the cause of the Solar System’s planetary architecture. Nat Astron (2021). https://doi.org/10.1038/s41550-021-01557-z

 

Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.