Desetljećima se vjerovalo da će Mliječna staza jednog dana završiti u dramatičnom sudaru s Andromedom, spiralnom galaksijom koja se velikom brzinom približava našem kozmičkom susjedstvu. Prema toj teoriji, dvije galaksije trebale su se spojiti u golemo eliptično jato zvijezda, preoblikujući lokalni svemir. No novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature Astronomy donosi sasvim drukčiji scenarij — i to s dobrim temeljima u podacima.
Međunarodni tim znanstvenika iz Helsinkija, Durhama i Toulousea proveo je 100.000 simulacija budućnosti Mliječne staze i Andromede, koristeći precizna mjerenja svemirskih teleskopa Hubble i Gaia. Njihovi modeli prvi put uključuju sve poznate neizvjesnosti u kretanju tih galaksija, kao i dodatne gravitacijske utjecaje iz okoline — uključujući i Veliki Magellanov oblak, najmasivniju satelitsku galaksiju u orbiti Mliječne staze.
Rezultati su iznenađujući: u više od 98% simulacija do sudara ne dolazi u idućih pet milijardi godina. Umjesto toga, galaksije se ili mimoiđu na velikim udaljenostima, ili se tek kroz osam do deset milijardi godina gravitacijski spoje, i to polagano, kroz niz bliskih susreta. Takav razvoj događaja značio bi da će Sunčev sustav do tada već davno prestati postojati — jer će naše Sunce prije toga potrošiti svoje gorivo i utonuti u fazu bijelog patuljka.
Nova mjerenja mijenjaju sve što smo mislili o budućnosti galaksija
Voditelj istraživanja dr. Till Sawala sa Sveučilišta u Helsinkiju ističe da nova predviđanja ne pobijaju ranije modele, već ih nadopunjuju. “Kada smo koristili iste početne pretpostavke kao raniji radovi, dobili smo iste rezultate”, kaže Sawala. “No sada smo mogli istražiti mnogo širi spektar scenarija zahvaljujući novim podacima i snažnijim računalnim modelima.”
Posebno važnu ulogu u novim simulacijama ima Veliki Magellanov oblak, galaksija čija je masa oko 15 posto mase Mliječne staze. Iako znatno manji od Andromede, njegova gravitacija djeluje okomito na orbitalni smjer Mliječne staze, što remeti očekivanu putanju i smanjuje vjerojatnost direktnog sudara.
“U starijim modelima koristile su se samo najvjerojatnije vrijednosti za pojedine varijable”, dodaje Sawala. “Mi smo proveli desetke tisuća simulacija i uključili sve poznate nesigurnosti u podacima.”
Profesorica Alis Deason iz Instituta za računalnu kozmologiju Sveučilišta u Durhamu smatra da su nalazi ključni za razumijevanje dugoročne sudbine naše galaksije. “Dugo se vjerovalo da je spajanje s Andromedom neizbježno. Čak se predviđalo formiranje nove galaksije, koju su znanstvenici neslužbeno nazvali ‘Milkomeda’. Sada znamo da to uopće nije sigurno.”
Dodatni podaci koji će stići s misije Gaia mogli bi još preciznije definirati kretanje Andromede, posebno njezino presječno gibanje koje je iznimno teško mjeriti. Upravo to bi moglo presuditi koji je scenarij najvjerojatniji.
Znanstvenik Carlos Frenk, jedan od vodećih kozmologa i suosnivač projekta, ističe impresivnu sposobnost moderne znanosti da simulira sudbine galaksija na vremenskoj skali od deset milijardi godina. “Svemir je stalno u promjeni. Gledamo galaksije kako se sudaraju, stapaju i hrane svoje središnje crne rupe. Dugo smo vjerovali da je to i naša sudbina. Ali sada postoji velika mogućnost da izbjegnemo taj sudar”, kaže Frenk.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
